Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
120813
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » stu 2010
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog - studeni 2010
nedjelja, studeni 21, 2010

Laginji , mjesto udaljeno od općinskog središta Žminja oko 1,5 kilometara.Put je to,koji vodi ka istočnoj Istri.Crkva je smještena na brežuljku, ne odveć velikom.Dominira nad prostranstvom Žminjskih sela , zaselaka  nad poljima i šumama pitoresknog kraja.



Građevina je izuzetno stara.Pretpostavka je kako je podignuta u 6. stoljeću a porušena između 599. i 611. godine u vrijeme učestalih napada slavena i avara na Istru.Nakon franačke okupacije Istre oko 800. crkva je doživjela preinake pa su tom prilikom povišeni uzdužni zidovi ,izvršena adaptacija prozora a u romanici građevina je dobila lopicu-trijem.



Sačuvani , najstariji sloj zidova crkve mogao je imati poprečne zidove , pročelje i začelje koji nisu sačuvani.Lezene koje su svojstvene kako za kasnoantičke tako i za srednjevjekovne sakralne građevine vidljive su na južnom  zidu  5 , zapadnom zidu 3 te apsidi 3 .Apsida crkve izbočena je i s obje strane  polukružna , vrlo je rijetka u starokršćanskoj arhitekturi u Istri.



Na južnom zidu crkve postojala je lopica-trijem.Jednoslivni krov bio je pokriven crijepom , a trijem je u cijelosti bio otvoren bez prozora i vratiju.Iznad ulaznih vratiju na južnom zidu crkve postojao je glagoljski natpis , navodno i sa godinom gradnje lopice.Kamenje zidova lopice nije bilo vezano vapnom već boksitom.Siromašan način gradnje uz uoporabu boksita kao vezivnog materijala umjesto vapnene žbuke rijetko je  korištena medota gradnje u 16.,17. i 18. stoljeću.
Trijem je u cijelosti porušen nakon 2. svjetskog rata a građevni materijal poslužio je za gradnju zidova , štala i kuća.
Crkva je doživjela niz prinaka i dogradnji.Svjedoči o tome i natpis na pročelju crkve iznad ulaznih vratiju.




ANN(O) D(OMI)NI1734 / SORS(I) FLORIANI/ CAN(ONICI) AC PLEBANI / VIGILANTI SVB GAST(ALDO) G(I)ACOMA RAVNIZ FECIT

Natpis nam govori o radovima izvedenim 1734. godine po nalogu žminjskog župnika , kanonika Florijana u vrijeme upravitelja crkvenog dobra Jakova Ravnića.

Visoko na samom zvoniku crkve još jedan natpis:

ERRE(CTVM) / VIGILANTIA - R(EVERENDISSI)MI - D(OMI)NI - SEBASTIANI/ MILOS - CAN(ONICI) - ET - PLEB(ANI) - VICARII / FOR(ANEI) - GASTALDI / ANTONII MOTICA -/ PROTVS - MATTHIA - DVOICICH - ANNA / D(OMI)NI MDCCLII



Riječ je o natpisu koji govori o gradnji vitkog zvonika koji je  povezan sa crkvom tek na uglu građevine.Riječ je o srednjoj i ugaonoj lezeni najstarijeg sloja crkvenog zida.
Zvonik je izgradio domaći majstor , Mate Dvojčić.Građen je 1742. ili 1743. godine zaslugom kanonika Sebastijana Miloša.






Na cijeloj Žminjštini često susrećemo djela domaćih majstora , kamenoklesara , od malih seoskih zavjetnih kapelica , do pravih remek djela u kamenoklesarstvu (karijatide crkve Blažene Djevice Marije nedaleko mjesta Tomišići).

Izuzetno prostrano pravokutno svetište   podignuto je 1729. godine  u vrijeme gastalda  Marina Damjanića.

Obilaskom crkve , zamjetit ćete po meni najvrjedniji detalj ove stare istarske crkve.Riječ je o dva prozora na južnom zidu.



"Na starim prozorima s južne strane umetnute su tranzene skupa s ulomcima pluteja koji se prema  sačuvanoj profilaciji datiraju u 6. stoljeće"(Ante Šonje - Žminj i Žminjština).Prozori potječu iz stare crkve koja je postojala na istom mjestu.Naime dolaskom Hrvata u Istru početkom  7. stoljeća kasnoantička građevina napuštena je i propada.Oko 641. godine mogle su biti spašene tek relikvije iz crkve.Kada su Hrvati prihvatili kršćanstvo kao vjeru na ruševinama građevine grade novu crkvu.Vidljiva je i danas kao nijemi svjedok povjesnih događanja tijekom više od 14. stoljeća.Tijekom arheoloških istraživanja u okolici crkve pronađeni su grobovi(Babina brajda) iz 8. stoljeća.Prema nalazima boje na zidovima građevine za pretpostaviti je da je crkva bila oslikana vrlo kvalitetnim freskama poput brojni sakralnih objekata na Žminjštini.



Crkvu su istraživali prof. Branko Marušić , Ante Šonje , no meni je zanimljiv podatak kako su crkvu istraživali i učenici Žminjske osnovne škole "Vladimir Gortan" ,Aldo Rudan i Aldo Hrelja pod nadzorom regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Rijeke i podršku nastavnika Milovana Dragića.


Prilikom istraživačkih radova pronađeni su brojni ulomci crkvenog namještaja.
Laginje nikako uhvatiti u objektiv.Razvuklo se uzduž prometnice koja vodi ka istoku....
Tek jedna od nekoliko tisuća zavjetnih kapelica iz Istre.






 

 

 

 

 

 Izvor:Ante Šonje :Žminj i žminjština




 



tibor-pula @ 18:07 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 18, 2010
BATVAČI-krenete li iz Vodnjana put Bala cijelo područje prema moru krije niz zanimljivosti




Područje obraslo niskim raslinjem,šumama,brojnim maslinicima danas je osim poljoprivrednog i izletničko područje.Naselje Batvači pripadaju Gajani a područje je prepuno kuća za odmor.Nekad žitelji zaselaka sjeverno od Peroja a južno od Vodnjana tradicionalno poljodjelstvo zamjenjuju turizmom.Zanimjivost kraja , osim prirodnih ljepota je i crkva Sv. Foške na osami blizu naselja Batvači.




Trobrodna crkva izgrađena najvjerojatnije krajem 11. ili početkom 12. stoljeća s upisanim četvrtastim apsidama.Brodovi su odjeljeni dvama parovima zidanih stupova parom četvrtastih pilastara.Djelomično su očuvana tri oltara,iznad trijumfalnog luka zidna slika s prikazom Uzašašča,ostaci fresaka nalaze se i u gornjim djelovima apside.Ispred crkve nalazi se velika lopica čiji je krov demontiran nakon 2. svjetskog rata.
                                                                                    


Crkva je arheološki istražena i restaurirana 1998 god.Središnja bifora na gl. pročelju obnovljena je 2003 god.
Maslinici i šume u okolici kriju niz manjih sakralnih građevina i brojne kažune od kojih i one najveće....dovoljno je samo slijediti dalekovode prema istoku i uz malo truda pronaći najveće kažune u Istri.Narod ih je prozvao upravo prema crkvi "kažunima Svete  Foške"


Izvor:Istarska enciklopedija,publikacije i vodiči Vodnjana

tibor-pula @ 00:00 |Isključeno | Komentari: 0
nedjelja, studeni 14, 2010

TAMO GDJE PRESTAJE PRAPOVIJEST POČINJE LJUDSKA POHLEPA I NERAZUMNO PONAŠANJE PREMA PRIRODI I KULTURNOM DOBRU





Brdo i istoimeni tumul iz brončanog doba smješten je uz prometnicu Kanfanar - Rovinj.






Nećete ga promašiti ukoliko imate namjeru posjetiti ovaj istarski arheološki lokalitet.Nalazi se na vrhu brežuljka koji je okrnjen ili jednostavnim rječnikom rečeno dobro uništen eksploatacijom kamena.Kamenolom blizu mjesta Sošići unatoč činjenici kako se radi o vrijednom lokalitetu radi već 30-tak godina.



Lokalitet ili ono što je ostalo od njega, a riječ je o građevini sličnim onima iz stare Mikene , broji između 3500-4000 godina.Starost nalazišta utvrđena je na temelju oskudnih nalaza tj. prema načinu zgrčenog ukopa, pronađenoj keramici i brončanoj oštrici.Unutar kružnog vijenca sazdanog od kamena (jedini preostali dio) nalazi se grobnica u kojoj je pokopano više tijela.



Grob u tumulu opljačkan je prije prvih istraživanja.Oko 50-tih godina lokalitet je istraživao B.Bačić(link istrapedija).Osim pogrebne komore (tholos) građevina ima i ulazni hodnik (dromos).



 Dromos ili ulazni hodnik gleda na zimski solsticij.Jedini je lokalitet na tlu Hrvatske za kojeg postoje indikacije da je služio kao solarni opservatorij , poput Stonehengea.Unutar same građevine nalaze se razbacani kameni blokovi - pokrov kupole građevine koja se urušila što prijeti i samom Maklavunu.



Zanimljivo je kako su lokalne vlasti nemoćne u rješavanju problema , naime kamenolom pa tako i sam lokalitet na državnom su zemljištu, pa po onoj staroj već često znanoj , kad se država probudi Maklavuna neće više biti.Zanimljivo je i to kako se na području Maklavuna kamen trebao eksploatirati "stepenasto".



 Zasada ni S od stepenica tek strma litica visine 36 metara i udaljena na nekim mjestima svega 5 metara...možda i manje od ovog zanimljivog lokaliteta.



 Jedno zlo očito ne dolazi samo pa su padine brežuljka sa zapadne strane poslužile kao odlagalište smeća tj. deponij.Sa samog vrha brežuljka puca pogled na sve strane na bliže Matohance i Brajkoviće,vjadukt Lim,Rovinjski gigant Tvornicu duhana -pogon u Kanfanaru te vrh kod crkvice Sv. Martina(230 metara nadmorske visine) nad Limskim kanalom.









I za kraj prometnica Kanfanar-Rovinjsko selo-Rovinj.




Izvor:istrapedija,Istarska enciklopedija,internetske stranice,Glas Istre -10. ožujak 2010.


         
Prikaži sve
tibor-pula @ 19:44 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 7, 2010



Prolazite li od Roča prema Humu,prometnicom poznatijom po nazivu Aleja glagoljaša , negdje na pola puta  , u blizini mjesta Brnobići treba skrenuti desno put Kotli.Naselje se u suvremenim vodičima spominje kao napušteno ili točnije kao naselje sa svega 1 stanovnikom po popisu stanovništva iz 2001.








 

Zanimljivost mjesta je tipična arhitektura seoskih kuća i osebujna priroda.Mjesto je zadržalo svoj izgled s početka 19. stoljeća.Kamene kuće nerjetko imaju drvene baladure što ukazuje na čestu uporabu drva kao građevnog materijala u ovom dijelu Istre.Kotli su do kraja 2. svjetskog rata bili znatno razvijeniji od ostalih bližih mjesta slične veličine.Kuće su veće , bogatije a pripadale su obiteljima koje su se bavile obrtništvom.





Današnji Kotli izletnička su destinacija zbog prirodnih ljepota.Kotli - lokalni naziv za kotao , po čemu je mjesto i dobilo ime prirodni je fenomen kojeg često susrećemo u kraškim područjima no ovdje je nešto izraženiji.



 Riječ je o kotlastim udubljenjima koje je rijeka Mirna izdubila u vapnenačkom kamenom koritu.Zavisno o količini vode te dubini "kotla" mjenja se i boja od plave , zelene ili najčešće tirkizne.








Voda se iz kotlova preljeva i tvori slapove a uz kamene stijene postajali su mlinovi.U uporabi su bili sve do 1964. godine.Jedan je u cijelosti obnovljen dok je drugi u ruševinama.









Od 1994. godine mjesto i okolni krajolik imaju status spomeničke baštine.Priroda se poigrala izletnicima i napravila kotlove u kojima se ništa ne kuha.Jedini ugostiteljski objekt smješten je uz samo riječno korito i kotlove, s terase se može uživati u prirodnim ljepotama ali i kulinarskim delicijama.






 Cijeli krajolik često je na meti fotoaparata i zbog fliša.Riječ je o nataloženom sedimentu,nastao od stijena raznolikog sastava , veličine i boje(link- fliš-istrapidija).



Česta je borba vegetacije koja se želi "nastaniti" na flišu.Još češća su korita bujičnih potoka izdubljenih u flišu.








Snaga vode izdubi i nekoliko kilometara dugačka korita čija voda završava u nekoj od riječica a u konačnici u rijeci Mirni(link- istrapedija-Mirna).

Izvor:istrapedija,istarska enciklopedija , internetske stranice turističkih portala







tibor-pula @ 19:28 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.