Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
121594
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » svi 2010
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog - svibanj 2010
četvrtak, svibanj 27, 2010

Vela  ili Vranjska draga geomorfološki spomenik prirode smješten u sjeverozapadnom podnožju Učke.Čitavo područje nastalo je prije 140 milijuna godina .Izdizanjem planine Učka prije 30 milijuna godina na područje današnje Drage počinju djelovati atmosferski utjecaji poput otapanja, trošenja i erozije a taj proces traje do današnjih dana te oblikuje kanjon ali i prirodu u cijelosti.U Veloj dragi nailazimo i na stijane nastale taloženjem ljuštura foraminifera Numulita koji su živjeli u razdoblju donjeg Paleogena pred oko 50 mil. godina. tvoreći numulitni vapnenac od koje je izgrađena i Keopsova piramida.



Vela ili Vranjska draga nastala je djelovanjem vodenih bujica koje su u vapnenačke stijene urezale kanjon u dužini od 3500 metara.Kanjon Vela draga počinje kod predtunela Zrinščak na magistralnoj cesti Tunel Učka -Pazin a završava kod Boljunskog polja.Najviši dio kanjona  nalazi se na 600 metara nadmorske visine dok je najniži upravo onaj kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metara.U svom gornjem dijelu kanjon je širok 450 metara a najuži na području željezničke pruge ,svega 150 metara.Kanjon je specifičan po brojnim šiljastim stijenama , tornjevima  visokim između 50-90 metara od kojih je nekolicina uništena pri gradnji Tunela Učka.




Upravo stijene u obliku tornjeva ,zvonika-campanila privukle su poznatog alpinistu ,Trščanina Emilia Comicia davne 1931. godine i od tada penjanje na tornjeve i stijene drage postaju popularne i privlačne za brojne ljubitelje prirode i alpinizma.Najpoznatiji je Veliki toranj te Svijeća a u cijelom kanjonu postoji oko 60-tak penjačkih smjerova ,lakših i težih.


Kanjon je prekriven bujnom vegetacijom unatoč činjenici da prevladavaju stijene.U kanjonu drage zahvaljujući činjenici da nema ljudske aktivnosti pojedini djelovi imaju prašumski karakter.U vlažnim i sunčanim predjelima raste vrba(Salix sp.)  i topola(Populus sp.) dok na zasjenjenim mjestima nailazimo na bršljan (Hedera helix).Hladna područja kanjona obrasla su bukvom(Fagus sylvatica )a zasjenjena mjesta uz nekadašnje riječno korito obrasla su tisom(Taxus baccata).Rubovi kanjona prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba(Ostrya carpinifolia) , hrast medunac(Quercus pubescens),crni jasen (Fraxinus ornus),makljen(Acer monspessulanum) ,šmrika(Juniperus communis) i hrast crnika(Quercus ilex).U kanjonu drage susrećemo brojne  zaštićene i vrlo rijetke orhideje poput alpskog likovca(Daphne alpina),vazdazeleni likovac(Daphne laureola),dugolisna naglavica(Cephalanthera longifolia) i pčelina kokica(Ophrys apifera).Kanjon osim biljnim,bogat je i životinjskim svijetom, krupnom i sitnom divljači te brojnim pticama koje se u kanjonu gnijezde.Vrste ptica koje se u kanjonu gnijezde su : divlji golub(Columba livia) , sova ušara(Bubo bubo), sokol vjetruša(Falco tinnunculus).U preletu nad kanjonom često su sivi sokol(Aquila chrysaetos),orao zmijar(Circaetus gallicius) ,suri orao(Aquila chrysaetos) i gavran(Corvus corax).
Vela draga od 1963. godine zaštićen je kao rezervat prirodnog predjela, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode.Tijekom godina privlači sve veći broj posjetitelja pa j euređeno nekoliko staza za obilazak.Ona lakša i pristupačna svakome u dužini od 600 metara i trajanju obilazka od oko 40-tak minuta odvest će posjetitelja do vidikovca.Uz puteljak staze postavljene su brojne edukativne ploče sa zanimljivim , poučnim "štivom".Za zahtjevnije i odvažnije moguć je obilazak dijela drage sa silaskom do samog dna u dužini staze od oko 2 kilometra i trajanju obilaska od 1 -1,30 sati.




Duž cijele staze namjenjene za obilazak kanjona postavljene su  klupice, a alpinisti-penjači ili netom zatečeni posjetitelji u kanjonu za nevremena mogu se skloniti u jednu od špilja.Kanjon je "prepolovljen" izgradnjom pruge Lupoglav -Štalije 1951.,a danas je tek uspomena na nekad živ promet ovim djelom Istarskog poluotoka.Oni radoznali mogu se prošetati napuštenim tunelima Vranje 1(dužina 493,5 metara) i Vranje 2(dužina 727 metara).



Draga je danas izravan poticaj u razvoju seoskog-ruralnog turizma.Tek obližnje mjesto Vranja ubire plodove turizma i ugostiteljstva iako brojna sela na rubnim djelovima Parka prirode Učka imaju sve preduvjete za slične djelatnosti.Vela draga velika je kamena enciklopedija.Milijuni godina ispisani su na kamenim stranicama drage o postanku ne samo naše županije već planinskih masiva Alpa preko jedine Istarske planine Učke do masiva Dinare.Pri obilasku poučno je pratiti isključivo obilježene staze.Naime šljunčani djelovi padina Vele drage završavaju nekom okomitom stijenom vrlo velikih visina.Tek pri silasku u kanjon ,nekadašnje riječno korito, možemo si priuštiti neko nazovimo "švrljanje".

tibor-pula @ 23:59 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, svibanj 19, 2010
Česta putovanja određenim krajem svedu se na posjet, razvikanim većim mjestima.Žminjština je prebogata brojnim zaseocima,dobro su označena putokazima i lako je pronaći svaku zanimljivost.Dali se radi o rekreativnom , sportskom , vjerskom turizmu ili  tek kratkom izletu u prirodu vjerujem da će Vam pomoći karta mojih dosad "obrađenih" putovanja ovim pitomim i zanimljivim krajem.

View ŽMINJŠTINA in a larger map
tibor-pula @ 22:01 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, svibanj 16, 2010



Postavljanje novih crkvenih zvona izuzetan je trenutak za jednu župu.Mala svetkovina - blagadan za uši uslijedit će tek kad se postave nova crkvena zvona na zvonik najveće Istarske crkve, one u gradu Vodnjanu.Najviši zvonik u Istri počeo se graditi  1815. godine.Kamen temeljac položio je car Franjo I. na mjestu gdje je od ranije već postojala crkva tj. bazilika nešto manjih dimenzija i nižim zvonikom.



Gradnja zvonika crkve sv. Blaža u Vodnjanu zapela je zbog financija pa je do 1882. godine bio visok 35 metara a tek nakon 1882. u cijelosti završen.Zvonik se uzdiže u visinu od 63. metra a napravljen je prema  prema projektu Tršćanina Antonija Porte .Dosadašnje zvono teško je 1845. kilograma a  zvonilo je tek za veće blagdane.Nova zvona izrađena su u Legnaru nedaleko Padove.Veće je teško 1.080 a manje 780. kilograma.



Sredinom svibnja pristigla zvona izložena su pred crkvom.Rijedak je to trenutak da ih iz tolike blizine možemo vidjeti i doslovce opipati.Bliještava zvona blagoslovio je biskup porečki i pulski Ivan Milovan.17. svibanj previđen je za postavljanje zvona na sam zvonik, a do tada krase trg i mame poglede brojnih posjetitelja grada Vodnjna.Pronašao sam stranicu proizvođača zvona, pa ukoliko želite pogledajte.(campane-giacometti-link)



 



tibor-pula @ 15:00 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, svibanj 13, 2010

Salež... malo mjesto, zaseok u općini Buzet , udaljen oko 8 kilometara od grada Buzeta.Ako ste pomislili krenuti na put , a vidjet ćete i zašto spremite se jer serpentina i zavoja ko u priči.Stanovnika tek desetak a po popisu iz 2001. godine 17.Smješteno je podno vrha Sv. Juraj (423. metara) u prostoru koji obiluje strminama i dubokim dolinama s brojnim potocima koji se ulijevaju u Bračanu desni pritok rijeke Mirne.Naselje se spominje 1286. godine kao Castrum de Salis a pripadao je obližnjem feudu Kostela (Pietrapilosa).



Prvi susret s mjestom, nekoliko kuća ,jedino nastanjene su upravo one na početku mjesta a prema mojoj procijeni tek 5 ili 6.Drugi dio mjesta priča je za sebe.Ogromne dvokatnice, građene su od velikih smeđe sivih kamenih blokova.Poredane u dva reda,ulicom po sredini i malim trgom u samaom središtu.Cijeli jedan mali grad u potpunosti prazan i napušten.Po priči mještana,  pedesetih godina počinje osipanje stanovništva.Mještani odlaze trbuhom za kruhom pa  ostaje tek  starije stanovništvo.Točan podatak o godini osipanja stanovništva nisam uspio pronaći , no pretpostavljam da se desilo upravo po onoj "dosadilo nam je brojati sve one koji su jednom otišli iz sela i više se nikada nisu vratili".Stanovništvo se bavi poljoprivredom i stočarstvom za vlastite potrebe pa su brojni gospodarski objekti u samom središtu mjesta.



Mjesto nebi bila preporuka za izlet ,iako je priroda predivna.U Salež me doveo jedan stup .Jedini je preostali stup srama u našoj županiji u obliku ljudskog lika.Isklesan je od mjesnog pješćenjaka i visine je prosječnog čovjeka.Stup srama mještani zovu Berlin po kočji koja je vozila na relaciji Berlin -Pariz , navodno su upravo na takvoj kočiji s četiri sjedala voženi i zatvorenici i na takav način bili izvrgnuti ruglu.Berlin predstavlja ljudski lik s kapom na glavi, poput turskog fesa,u području lijeve ruke koja je položena na prsa bili su lanci za koje su vezivani nepodobni i tako bili izvrgnuti ruglu.Desna ruka spuštena je na tek navješteni spolni organ.



 ANO 1769
 IVSTICIAM
 DILIGITE
 F.F.M.o BZ.o
 Ea.O C.G.e


Natpis na latinskom mogao bi otprilike značiti...Pravda ovoj jadnoj pokrajini.
Berlin ili stup srama dovežen je u Salež 1769. godine na kolima koje je vuklo šest najsnažnijih volova , okićen cvijećem i u pratnji 18 djevojaka obučenih u bijelo.
U to davno doba bilo je morala ali i srama dok danas nema ni jednog a kamo li ovog drugog.Kad se vratim kući,pogledat ću dnevnik i ponovno čuti brojku o stotinama tisuća nezaposlenih.Jednog "nezaposlenog" sreo sam danas u ovom malom mjestu.Zove se Berlin ili stup srama , ni on nema posla...a šta ćete,kad živimo u vremenu bez srama.Dali slučajno stup srama smješten je na zaravni iznad mjesta.Prava mala žitnica , polje ječma,pretpostavljam za stočnu ishranu.Blatnjav puteljak vodi do mjesnog groblja.Koja simbolika ,upravo na pola puta...,između nekad živog mjesta i groblja-"grada mrtvih" postavljen je stup srama.Vjeruijem da se osoba vezana za stup upravo tako i osjećala , ni živa, ni mrtva.Na mjesnom groblju crkva sv. Mihovila.Jednobrodna građevina koja se spominje 1580. godine.Građena od većih kamenih blokova grubo obrađenih  sa izrazito velikom apsidom.




Crkva je 1979. dobila zvonik.Betonski zvonik visok 15. metara s dva zvona više liči na lansirnu rampu za svemirske brodve nego na sakralni objekat.Crkva je na samom rubu zaravni s koje se pruža prekrasan pogled na dio Buzeštine gdje život tinja.Na drugom kraju mjesta obradiva zemlja,koji vinograd ili polje.Prije mnogo ljeta plug i Istarski težak zajedno su kao i drugdje izorali kamen.No nisu ga poslagali u suhozid poput ostalih Istrana.Ovi su kameni blokovi puno veći i teži pa su uz seoski puteljak neki poslagani okomito, i tako tvore zid.Puteljak vodi do vrha sv. Juraj na kojem su ostaci velikog prapovjesnog gradinskog naselja.Zvona sv. Mihovila čuju se daleko ,i tamo preko u Sloveniji....oprostite skoro sam zaboravio , u Istri , samo Slovenskom djelu Istre.Kada se pri odlasku spuštate strmim putem s Vaše lijeve strane vidjet ćete upravo Slovenski dio ovog čarobnog poluotoka koji zovemo Istra.






Create Google Maps for your website

tibor-pula @ 10:59 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, svibanj 8, 2010

View Rt Kamenjak in a larger map
tibor-pula @ 22:56 |Komentiraj | Komentari: 0


Tijekom travnja Javna ustanova Kamenjak,počela je realizaciju projekta postavljanja skulptura dinosaura  u prirodnoj veličini koji su svoje tragove ostavili na više mjesta ovog preljepog Istarskog rta.Na rtu Grakalovac(vidi na karti)pronađeno je dvanaest otisaka dinosaura Teropod.Trag koji su ostavili ovi gorostasi ostao je netaknut 80 milijuna godina.Vidljiv je na plažama tj. stijenama sjevernog dijela uvale Pinižule, donedavno teško pristupačnom dijelu zaljeva.



JUŽNI DIO UVALE PINIŽULE(SLIKANO SA RTA GRAKALOVAC)

Baš iz razloga što se doslovce treba "pentrati" kako bi ulovili mjesto pod suncem najčešće ga koriste ljubitelji nudizma.Na samom vrhu brežuljka postavljena je skulptura u prirodnoj veličini rad Zlatka Španića i pomoćnika Alena Mujkanovića.Gorostas Teropod bio je visok oko tri i pol metara a dugačak oko devet i pol metara...barem je skulptura tih dimenzija.Kretao se brzinom od kako stručnjci kažu 5 km/sat.Najmlađe  i ujedno najjužnije nalazište otisaka stopala dinosaura u Istri upravo je ovo na Rtu Kamenjak.Sauropd se hranio mesom dok se Teropod čija je skulptura prva zaživjela u novom parku hranio biljkama.


                                                                     
 
Planirano je postavljanje još tri skulpture na svojevrsnoj šetnici koja se spušta do stijena uz more.Prokrčena je makija i pripremljena staza , a do srpnja uvjeravaju nas kako doznajem iz tiska bit će postavljeni panoi i info ploče.Edukativni i vrlo zanimljiv projekt tako bi trebao zaživjeti do početka sezone i dati neku novu "dimenziju" Kamenjaku kao zaštićenom prirodnom krajoliku.Bilo je doduše i vrijeme da se novac,pozamašna svota ubrana od naplate ulaska u Kamenjak na neki način vrati samom Kamenjaku.Dino i "ekipa",  postat će ,vjerujem  prava atrakcija Premanture i cijele županije. Često ni  sami neznamo što sve u svojoj neposrednoj blizini imamo a znanstvenici iz udaljenih zemalja doslovce znaju sve.Nalazišta na otočju Brijuni , kod Bala i u dolini Mirne samo su neka koja su zaintrigirala zanstvenike i natjerali ih da doću u Istru i istraže ili barem pogledaju otiske tj. tragove postojanja ove davno izumrle životijnske vrste.Predivna priroda i beskrajno more,brojne endemske vrste,šetnice i plaže po svačijem ukusu mame po nekolko tisuća automobila na rt tijekom ljeta svakodnevno.Vjerojatno će ih biti i više kako zbog skulptura tako i zbog edukativno osmišljene šetnice.I svaka priča kod nas mora očito imati neki ružan svršetak.Projekat još nije doslovce ni zaživio a Dino je već ostao bez nekoliko zuba.Pa zar doista neznamo i neželimo sačuvati baš ništa!Nadam se da Dino ima "dopunsko zdravstveno osiguranje " te da će mu se zubi popraviti.Osim "četvorke" na lokaciji rta Grakalovac planirano je i postavljanje jedne skulpture na otočiću Fenoliga.Upravo na njemu nađeni su izuzetni otisci stopala dinosaura.Nisam dosada imao priliku posjetiti Fenoligu pa Vam ostajem "dužan".Kako se projekat bude ostvarivao "osvježit" ću kojom fotografijom kartu i blog.Do tada lijep pozdrav s najjužnije točke Istarskog polutoka.





Pogledajte i 2. dio posta o dinosaurima na Kamenjaku ( L I N K )

tibor-pula @ 22:22 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
srijeda, svibanj 5, 2010

Photo Cube Generator



Okultni simboli na dovratniku ili kamenom štoku kuće u Gračišću bude znatiželju i traže odgovore na mnoga pitanja.Kuća smještena na krajnjem sjeveru, tik do nekadašnjeg groblja srednjevjekovnog Gračišća a danas župne crkve sv. Vida Modesta i Krescencija ni po čemu posebna osim po simbolima skrivenog kamenog "portala".Okrenut ka sjeveru , skriven od radoznalih pogleda s toliko pitanja i toliko raznih objašnjenja.Okupan suncem tek pri svitanju uživa u vječnom hladu kameni portal kuće nekadašnjeg zanatlije ,trgovca ili Templara.Rijetko ćete naići na podatak o portalu , vrlo vjerojatno jer ga nitko službeno nije istražio ni znastveno obradio.Evo neke sitnice do kojih sam uspio doći na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća .
Portal u prizemlju zgrade ima šiljasti luk-gotički, a kamenoklesar se potrudio i ukrasio ga raznim simbolima.



Sjeme i Cvijet života
Šesterokutni cvijetovi u klesani u portal identični su onima koje nalazimo na skralnim građevinama antičkih naroda od Azije do Europe.Nalazimo ih na rimskim mozaicima te rimskoj vojnoj odori , kod Vikinga ,motiv je to na brojnim muslimanskim građevinama.Cvijet života ukrasio je i osuarij ili mali kameni kovčežić u kojem su Židovi čuvali kosti svojih umrlih.Cvijet života vrlo je važna slika svete geometrije. Naziva se mustra geneze. Sve što vidimo su samo dvo-dimenzionalne predstave onog što su u stvari tro-dimenzinalne kugle. Heksagram formiran s dva ekvivalentna trokuta, što je židovski simbol poznat kao Davidova zvijezda. Zvijezda Davida na toj slici je u stvari tro-dimenzionani tetrahedron ili isprepleteni tetrahedron. Formiran je od dvije uslojene tro-strane piramide, jedna pokazuje prema gore a druga prema dolje.




Krugovi-lančano povezani
Lanac ili prsten od pet krugova.Oštećen je ili jednostavnim rječnikom kiša je isprala dosta mekan kamen pa je teško odrediti radi li se o pet krugova povezanih u lanac ili o zmiji pet puta previnutoj.
Zašto olimpijske igre? pitat ćete.Pet krugova simbol su olimpijskih igara.Od svih planeta (gr. lutalica) Sunčeva sustava Venera ima gotovo idealno kružnu putanju i okreće se u smjeru od istoka prema zapadu … pa se krug i pet sinodičkih perioda lijepo uklope u pet "Olimpijskih krugova". Venera, kada se promatra sa Zemlje na ekliptičnom nebu, tijekom svog ciklusa kroz pet sinodičkih perioda iscrta lik sličan pentagramu, a nikako savršeni pentagram kako ga okultisti nameću. Današnji astronomi ovu pojavu nazivaju "Veliki Venerin Ciklus".




Triquetra
Učvorena kružnica ili čarobni čvor, „trokutasta“ petlja u kojoj bi mogli prepoznati tri ribice, jasna je asocijacija na kršćansko Presveto Trojstvo (Otac, Sin i sv.Duh). No obzirom da su sve petlje zapravo „magični krug“ (gr. magoi – čarobnjak, vještice), moguće je riječ o Mjesečevim mijenama ili antičkoj trojnoj božici Mjesec koju su štovali neolitski narodi na istočnom rubu Mediterana (Hekata, Euronima i druge, a vjernici jedne takve božice protjerali su svetog Pavla iz Efeza). Triquetra je kod Kelta, a ponegdje i kod germanskih plemena, bila simbol za žensko božanstvo. Zlatna ribica ispunjava tri želje…



Pentagram
Pentagram ima višestruko značenje.Sumeri su njime označili zviježđe Škorpiona ,u doba Pitagore služi kao znak raspoznavanja tajnog Bratstva- Pitagorin pentagram.Pentagram (ali ne i petokraku zvijezdu!) nalazimo na nekim ranogotičkim francuskim crkvama, a nakon Reformacije čest je ukrasni motiv na protestantskim crkvama.
Tijekom renesanse Pitagorin pentagram je nazvan Hermesov pentagram, gnostički simbol spoznaje, sredstvo čaranja i stjecanja moći.Masonska petokraka zvijezda -Plamena zvijezda- očigledno je proizašla iz pentagrama.



Stilizirano slovo „R“, moguće slovo Ro iz XP Kristovog monograma, sa znakovito zaobljenom „nogicom“ koja završava s malom glavom zmije. Zmija je kod gnostika (manihejci, katari…) simbol za Rex Mundi (Kralj Svijeta), prema tome je moguće da R= Rex Mundi.




















Slovo "T"
Posljednje slovo hebrejskog pisma -"taw“ (gr. tau).
- prvo slovo riječi Tanakh, Talmud, Tora
- znak, pečat vlasništva („pečat živoga Boga“)
- križ (uobičajeni oblik križa u kršćanskoj ikonografiji do ranog Srednjeg vijeka)
- znak franjevaštva (križ sv. Franje Asiškog)
- hram (lat. templum)
- templari (Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama)
-vrijeme (lat. tempus)






                                                           
Podignuta ruka s ispruženim kažiprstom

















Iznad znaka „T“ isklesan je reljef neobičnog lika, koji nas može asocirati na kotrljana (skarabej), a njegovu pravu simboliku zna samo majstor koji ga je izradio.



























Janje
„Jaganjac Božji uzima grijehe svijeta“ .Simboličko alegorijski prikaz Krista , pojavljuje se u trećem stoljeću u kršćanskoj ikonografiji.Glava janjeta okrenuta je suprotnoj strani ,prema krugovima pa postoji vjerojatno objašnjenje:janje pogledom traži svog „tatu“ Aresa (Ovan) koji živi u Olimpiji i s njim počinje proljetni ekvinocij (21.3.), vrijeme kada iz mrtvila zime uskrsava mlado Sunce kao tek rođeno janje.



Cijeli niz simbola na portalu kuće...kameni štok koji mudro šuti i skriva neku tajnu.Dali je vlasnik izdao striktne upute ili se kamenoklesar jednostavno poigrao kamenklesarskim alatom i ukrasio portal simbolima koji sežu u duboku povijest .Toliko objašnjenja o simbolima koji povezuju sve religije i one davne i one sadašnje,u malom Istarskom Gračišću.Skriva li kuća još sitnica?Ožbukana je žbukom kakva se koristila u proteklih ,recimo pedest godina.Danas često nailazim na obnovljene stare kuće gdje često žbuke nema , tek kamen i fuge.Tamo gdje se tradicionalno postavlja žbuka , na moje oduševljenje ostavljeni su prostori bez žbuke sa kamenim reljefima,ulomcima nekih ranijih  građevina.Gračaški portal izuzetno je zanimljiv a štivo koje sam prikupio pomalo "teško" i složeno, s puno raznih objašnjenja.Zapravo trebao bi cijeli blog.Zato tek ono najosnovnije ...nadam se da nisam u nečemu pogriješio.


Izvor:PORTAL HRVATSKOG KULTURNOG VIJEĆA ,INTERNETSKE STR. 
tibor-pula @ 18:10 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, svibanj 1, 2010
tibor-pula @ 12:58 |Komentiraj | Komentari: 0

View Beram in a larger map
tibor-pula @ 12:29 |Komentiraj | Komentari: 0
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.