Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
121594
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » lip 2011
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog - lipanj 2011
srijeda, lipanj 1, 2011


1835. godine Dvorsko ratno vijeće komisijskim protokolom predlaže da se uz postojeću ratnu luku smještenu u Veneciji i u Puli uredi ratna luka.





Zbog nezdrave klime te manjka infrastrukture taj je prijedlog odbio tadašnji zapovijednik mornarice markiz Paulucci.Pula je u to doba mogla zbog zaštićene luke poslužiti tek kao  sidrište za brodovlje austrijske mornarice.Nadvojvoda Friedrich 1846. godine obnavlja prijedlog da Pula postane uporište Jadranske divizije.No tek politička neizvjesnost revolucionarne 1848. godine natjerali su austrijski državni vrh da potraži novu luku na hrvatskom dijelu Jadrana.Danski admiral H. B. Dahlerup (Hillerød, 25.VIII.1790 – Kopenhagen, 26.IX.1872), zapovjednik austr. ratne mornarice od 1849. do 1851. ,obilazi hrvatske gradove  Rijeku, Crikvenicu, Kraljevicu, Bakar, Zadar i Šibenik.Uz H. B. Dahlerupa na put po hrvatskim lukama kreću i austrijski feldmaršal grof Nugent te brojni časnici , arhitekti ,projektanti liječnici i klimatolizi.

Geostrateška prednost pulskog zaljeva uvelike doprinosi izboru Pule kao buduće ratne luke austrije.



LINK DO SLIKE

U Puli tada već postoji nekoliko manjih objekata na području koji tek treba postati arsenal.Naime 1847.godine  gradska uprava daruje zemljište te počinje gradnja prvih objekata buduće snažne ratne luke.U nekadašnjoj uvali Valle del Busso (prostor današnje pošte i doma Hrvatskih branitelja) grade se tri skladišta za skladištenje brodske opreme i rezervnog materijala.



PLAN ARSENALA IZ 1847.GODINE

20. studenog 1850. zapovjedništvo flote priopćilo je okružnom zapovjedništvu u Veneciji da će se i u Puli urediti mornarički arsenal.Planovi za izgradnju arsenala pripremaju se od 1851. - 1852. godine . Mornarička direkcija za izgradnju u Puli od 1852.-1854. godine donosi niz planova o izgradnji koji su neophodno važni za funkcioniranje unutar arsenala  ali i prostora izvan samog arsenala.



U siječnju 1852. godine predočeni su planovi novog arsenala.Glavna namjena Pomorskog arsenala u Puli bila je popravk i održvanje jedrenjaka tadašnje austrijske ratne flote.Postojalo je više planova za izgradnju arsenala u Puli.Car Franjo Josp I. 15. kolovza 1852.godine izdao je zapovijed  glavnoj upravi inženjerstva (General-Genie-Direktion) neka detaljno prouči 49 planova o izgradnji arsenala.Sama gradnja objekata i infrastrukture pomorskog arsenala trebala je trajati od šest do osam godina a procijenjena vrijednost radova iznosila je 8.000.000 guldena.



Opseg radova ali i niz institucija koje su odlučivale o izgradnji usporavale su tijek radova na izgradnji novog arsenala austrijske mornarice.Brojni su se planovi tijekom same gradnje mijenjali,nadopunjavali a od nekih se i odustalo.Odustalo se od , primjerice dva lukobrana koji su se trebali izgraditi.Jedan je lukobran trebao štiti arsenal od otočića svetog Petra(danas pulska cementara) a drugi se trebao protezati od prostora današnje upravne zgrade brodogradilišta "Uljanik".Unatoč svemu arsenal je napredovao i poprimio obrise koji su i danas nakon brojnih izmjena vidljivi.Tijekom veljače 1853. godine nakratko su prekinuti radovi na izgradnji arsenala u Puli.Govori nam to izvještaj od 10. kolovoza 1854. godine koji su potpisali feldmaršal grof Wimpffen i kapetan fregate Moering.Oni jasno daju do znanja kaku su prioriteti gradnje pulske utvrde.Tijekom slijedećih nekoliko godina radovi na arsenalu toliko su napredovali da je donešena smjela odluka kako je "rad tisuće ruku"(vidi tekst govora prigodom postavljanja kamena temeljca) dostojan da se pokaže samom caru.Posjet Puli cara i carice organizirao je carev brat nadvojvoda Maksimilijan.Maksmilijan je zapovjednik flote a program posjete gradu i arsenalu zabilježen je u admiralskoj zapovjedi  br. 12. od 29. studenog 1856. godine.



PAROBROD KAISERIN ELISABETH



ULAZ U VENECIJANSKI ARSENAL

U 8 sati ujutro iz Venecije u Pulu parobrodom na kotače(njem. raddampfer) Kaiserin Elisabeth stižu car Franjo Josip I. i  carica Elizabeta (Sisi).U pratnij broda bili su  parobrodi Lucia i Prinz Eugen.Na palubama brodova brojni visoki dužnosnici ratne mornarice i pripadnici dvorske svite.Među poznatijim osobama pratnja carskoj obitelji bili su nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan i Leopold te kraljević Karlo od Bavarske.

Tko ih je dočekao u Puli??




Visoke goste na gradskom molu u Puli dočekali su zapovjednik luke i tvrđave kapetan bojnog broda Josef vitez Poltl , gradski namjesnik Von Meters ,pulski gradonačelnik (Giovanni Lombardo podestat od 1846. do 1861.).Put koji je vodio do mjesta polaganja kamena temeljca činio je špalir mornara i vojnika.

 

Za tu prigodu napravljena je  kapelica na otoku Uljanik u kojoj je misu održao tadašnji biskup porečko -pulske biskupije monsignor Peteani.Nakon mise i simboličkog polaganja kamena temeljca bračni se par uputio ka mjestu gdje je položen kamen temeljac.Tom prigodom car se obratio slijedećim riječima:



                                                           
(Prošlo je tisuću i osamsto godina otkako su se na obalama Jadrana , koji je povezivao narode, tisuće ruku trudile kako bi rimskom moćnom brodovlju i njegovoj rascvjetaloj trgovini priredili sigurno i dobro smješteno uporište.Mlado sjeme je brzo raslo  i jačalo zahvaljujući krutom , ali snažnom rimskom jedinstvu ,koje je pružalo zaštitu i snagu.Pula je utonula u zaborav tek kad je propala rimska moć , i naši stanovi leže na ruševinama nekadašnje veličine.Ipak sada , kad je Pula postala dio naše moćne države , koja je svjesna svoje snage , koju koristi i širi ,sad nakon dugog sna , ponovo se budi   u zapuštenim prostorima ono što je rimska dalekovidnost nekoć prizvala u život.Austrijski poduzetni vladar shvatio je važnost ove praktične luke  i na njegovu inicijativu  Pula će ponovno kao nekoć slati svoje zastave (plamence) u svoje vjetrove , istodobno ih štiteći  i podržavajući.Ovaj kamen treba pokazati  sljedećim pokoljenjima  da je u godini tisuću osamsto pedeset i šestoj , devetog dana prosinca , car Franjo Josip  I. svojom rukom položio  temelj za gradnju moćne oružarnice za sve jaču flotu svojeg carstva , a u njoj i blagoslovljenu klicu koja treba ponovno procvasti u lučki grad kojem su nekoć zavidjeli.Pod vodstvom  zapovjednika austrijske flote , nadvojvode Ferdinanda Maksimilijana , ponovno se trudi tisuće ruku kako bi stvorile djelo , koje će se podići na veličanstvenim  ruševinama povijesti , nadaleko blistavo uporište za pomorsku moć Austrije.Neka svevišnji štiti i blagoslovi kako početak tako i kraj ovog poduhvata.
                                                  Pula , 1856. prosinac 9.)


Nakon što je temeljni kamen uzidan  podignuta je carska zastava.



Zatim je uslijedila pozdravna kanonada sa svih brodova i utvrda u samom gradu te njenoj okolici(dvadeset i jedan topovski plotun).Svečanim mimohodom pred carem i pjevanjem ambrozijanske zahvalnice završio je ceremonijal polaganja kamena temeljca.Car je obišao brod Kaiser koji se gradio na otoku te nekoliko vojnih objekata koji su se gradili.Carica je sa gradonačelnikom i gradskim namjesnikom obišla značajnije građevine u gradu.Oko jedan sat poslijepodne na parobrodu Elisabeth održan je prijem za uzvanike.Nakon ručka car kreće u posjetu nekolicini pulkih tvrđava.U 18 sati na parobrodu Elisabeth priređena je dvorska zakuska.S palube broda uzvanici su mogli vidjeti i za tu prigodu osvjetljenu pulsku arenu.U 20 sati carski par uputio se u kazalište gdje su pogledali dvije predstave  s laičkim glumcima.Nešto prije ponoći mala flotila sa carem i caricom te brojmim uzvanicima napušta pulsku luku i putuje put Venecije gdje će doći drugi dan oko podneva.Car Franjo Josip I. i carica Elizabeta 3. siječnja 1857. iz Venecije putuju u Milano.

Kakva je Pula dočekala cara i caricu?? Pula oko 1850-te



PLAN GRDA PULE IZ 1855.(ljubičastom bojom označene su postojeće građevine)

Grad opasan zidinama kako s morske tako i kopnene strane.



VEDUTA GRADA KOJI SE DUGO VREMENA NIJE MJENJAO

Na brežuljku Kaštel dotrajala i napuštena mletačka utvrda.Gradom dominira tek nekoliko građevina :hramovi i komunalna palača na Forumu , samostanski kompleks i crkva sv. Franje , zvonik crkve sv. Nikole, zvonik katedrale sa krstionicom i biskupijom.U gradu je sačuvano oko 200 zgrada u kojima živi svega 1000 stanovnika(1813-1850).Malobrojno stanovništvo živjelo je u zgradama koje su bile smještene u današnjim ulicama:Sergijevaca,Kandlerova,Benediktinske opatije,Prolaz sv. Nikole i Tradonicove ulice.Prostor iza katedrale , danas zgrade radio Pule , Glasa Istre bio je zasađen maslinama . Na tom mjestu još su se nazirali ostaci crkve  sv. Teodora i samostan benediktinki.Do grada je vodio kopneni put preko mosta na današnjem Trgu na mostu poznatiji puljanima kao Punta.Između brežuljka Sv Mihovil(stara bolnica) i brežuljka Zaro nepregledne močvare i čak sedam mostova.Okolni viši djelovi današnje pule ledine su obrasle tek niskim raslinjem.Od brojnih ulaza u grad s kopnene strane sva gradska vrata su zatvorena  a koriste se jedino  Zlatna vrata  (ostaci tj. rekonstrukcija na Portarati -link do posta).

Pula je nezamisliva bez arsenala.Razaran je tijekom Prvog(talijanska avijacija bombardirala je tijekom kolovoza u tri navrata arsenal, brodogradilište i brodove u luci) a naročito tijekom Drugog svjetskog rata(  najjači napadi :9.siječnja,22. veljače i 8. lipnja 1944. godine).Uvijek se obnavljao.Tijekom izgradnje zajedno sa arsenalom rastao je i grad...doduše vojni grad.Svaka inovacija ili kako to kažemo civilizacijski napredak dolazio je vrlo brzo u grad Pulu ,električna energija,telefon,kinematograf,tramvaj.Od trenutka izgradnje Pula se zauvjek mjenja i prestaje biti malo ribarsko naselje sa nekoliko stotina duša koje oboljevaju od malarije.Prerasta u snažnu ratnu luku , pravu tvrđavu.Broj stanovnika nevjerojatno raste i danas je najveći grad na istarskom poluotoku.



ULAZ U ARSENAL...SRUŠEN 1963.















nekad...

danas...







Zašto arsenal???

Arsenal ...od arapskog "darsina" što bi značilo kuća rada,proizvodnje i zanatskih vještina.Nekadašnji arsenal najvećim dijelom koristi Brodograđevna industrija "Uljanik" , manjim Luka Pula i Tvornica cementa.








POGLED NA PULSKU LUKU SA ZVONIKA CRKVE SVETOG ANTUNA (LINK DO SLIKE)

POLAGANJE KAMENA TEMELJCA ZA ARSENAL JEDNA JE OD BROJNIH POSJETA CARA FRANJE JOSIPA 1. GRADU PULI (prva posjeta 17. svibanj 1850.)



TONSKI ZAPIS - GOVOR VEĆ OSTARJELOG CARA



 











IZVORI:

Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli , Društvo Viribus Unitis - Pula

Mornaričko spomen-groblje Pula ,Perović Branko

 Austrougarske vile i kuće u Puli : vraćanje memorije gradu / Branko Perović

Promet u Istri : od Argonauta do Ipsilona / Josip Orbanić
Pola nelle sue istituzioni municipali dal 1797 al 1918 / di Bernardo Benussi
Povijest Istre / Zavičajna naklada "Žakan Juri", Pula
PULA SA STARIH RAZGLEDNICA :Daniel Načinović
PULA tri tisućljeća mita i stvarnosti:Raul Marsetič, Attilio Krizmanić, Darko Dukovski, Bruno Dobrić, Herman Buršić, Josip Bratulić, Miroslav Bertoša, Srđa Orbanić,
RATNA MORNARICA K.u. K.:Dario Petković
Istrapedija , Istarska enciklopedija ,službene stranice Grad Pula

Izvor fotografija i starih razglednica :skenirana/300dpi/ kolekcija razglednica i fotografija pulskog kolekcionara ukupno 1924.kom.  




tibor-pula @ 22:02 |Komentiraj | Komentari: 0
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.