Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
119464
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » lip 2012
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog - lipanj 2012
nedjelja, lipanj 24, 2012

.

.


Photo Cube Generator

B L O O M S D A Y



PULA 17. lipanj 2012.








Književno-kulturna manifestacija kojom se obilježeva djelo i lik irskog pisca Jamesa Joycea , održava se od 16 lipnja 1954. godine na 50-u godišnjicu objave Uliksa.Osnivači i sudionci prvog Bloomsday-a su John Ryan ,Flann O'Brien, Patrick Kavanagh i Anthony Cronin.Njima se pridružio i Tom Joyce rođak koji je predstavljao obitelj pisca .U Hrvatskoj je ovo tek drugi Bloomsday.Manifestaciju ili druženje s Joyceom pokrenuli su studenti  Filozofskog fakulteta u Zagrebu .Događanja su se odvijala 16. lipnja u Zagrebu a 17. lipnja u Puli , gdje je Joyce boravio nekoliko mjeseci.













Zašto BLOOMSDAY 16. lipnja ???



Glavni lik romana Uliks dotični je Leopold Bloom.Radnja romana odvija se u Dublinu od osam sati ujutro 16.(četvrtak) lipnja 1904. godine do tri sata poslije ponoći 17. lipnja iste godine.Joyce je događaje triju likova  Leopolda i Marion (Molly) Bloom, te mladog pjesnika Stephana Dedalusa pretočio u roman na oko 600-800 stranica , zavisno o izdanju.



Roman je pisao oko dvadeset tisuća sati , ima više od dvije stotine i šezdeset tisuća riječi i vokabular od oko trideset tisuća različitih riječi.Uliks predstavlja vrlo realističnu sliku Dublina s početka prošlog stoljeća.Zahvaljujući Uliksu James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), utemeljitelj je modernog romana.








Bloomov dan obilježava se diskusijama i raspravama o djelu irskog pisca.Put koji je 16. lipnja napravio po Dublinu Lepold Bloom omiljena je tura koju prolaze sudionici ovog događaja.Bloomsday se od 1994. godine održava u Mađarskom gradu Szombathely.Naime otac Joyceovog Leopolda Blooma , Virág Rudolf rođen je u ovom Mađarskom gradu.Slična manifestacija održava se u Trstu te brojnim gradovima diljem svijeta.








Program je u Hrvatskoj trajao dva dana.







PROGRAMME
16 June 2012 (Saturday) Zagreb








Faculty of Humanities and Social Sciences (Hall D3):







09:00 - Joseph Strick's Ulysses (1967) - screening of the first adaptation of Ulysses







11:00 - Official Welcome11:15 - The Devil reJoyced: on illustrating James Joyce's "The Cat and the Devil" -- Tomislav Torjanac







11:45 - Opening of Tomislav Torjanac's exhibition of paintings from The Cat and the Devil







12:15 - "Joyce's tropes and narrative strategies: gnomon, epiphany, montage and hypermnesia" - Professor Ljiljana Ina Gjurgjan







13:15 - "The Possibilities of Translating Ulysses into Film"- Igor Jurilj13:45 - "The Female Ulysses -- James Joyce and Queer Melancholia In Emma Donoghue's Hood" -- Ana Tomčić
Park Zrinjevac:








16:00 - Reading of Ithaca (episode 17 of Ulysses)







16:30 - Walking tour - "The Book Tour of Zagreb"
22,000 Miles (22,000 milja -- Frankopanska 22)








21:00 - Reading of Calypso (ep 4 of Ulysses)







21:30 - Singing and Drinking
17 June 2012 (Sunday)






Pula Portarata Square:








15:00 - Reading of Wandering Rocks



15:30 - Walking tour - in Joyce's footsteps around

Pula Ulysses Café

18:00 - Joyce and writing Dubliners in Pula - Claire Culleton

20:00 -- Reading of Calypso (episode 4 of Ulysses)--




Bloomsday 2012 is endorsed by the Irish Embassy (Ljubljana)Sponsors: U. of Zagreb (Faculty of Humanities and Social Sciences), Tourism Office Pula, Travel agency „The Well of Life", "Ulysses" cafe and bakery shops "Dubravica"Organizer: Igor Jurilj, English DepartmentImage courtesy of Robert Berry




 
U Puli , na terasi Caffe-a Uliks(LINK) , za Joyceovim stolom, studenti u društvu Claire Culleton razgovarali su o piscu i njegovom stvaralaštvu.Profesorica Claire Culleton specijalizirtala je modernu irsku , britansku i američku književnost 20. stoljeća.



Autor je slijedećih knjiga:

Joyce and the G-Men: J. Edgar Hoover's Manipulation of Modernism by Claire A. Culleton (Jun 26, 2004)

Working Class Culture, Women, and Britain, 1914-1921 by Claire A. Culleton (Feb 5, 2000)

Irish Modernism and the Global Primitive (New Directions in Irish and Irish American Literature) by Claire A. Culleton and Maria McGarrity (Dec 9, 2008)

Names And Naming In Joyce by Claire A. Culleton (Oct 15, 1994)

Modernism on File: Writers, Artists, and the FBI 1920-1950 by Claire A. Culleton and Karen Leick (Feb 5, 2008)

Claire Culleton dobitnica je brojnih priznaja i nagrada , među brojnim i “Professor of the Year” 1999. Sveučilišta u Majamiju.

Kao što je poznato Joyce je u Puli podučavao engleski jezik austro-ugarske mornaričke časnike u Berlitzovoj školi.Hladna zima , mala podstanarska sobica bez peći , ustroj Pule gdje je sve podređeno vojsci rezultiralo je nezadovoljstvom.Jedom riječju Joyce nije volio naš grad.Utjehu je pronašao u nekoj od pulskih kavana.Rijetko u kavani današnjeg Shoping centra Portarata , Marine Casinu a najčešće u kavani Miramar na Pulskoj rivi.Pod današnji kućnim brojem 4 , za Joyceovog boravka u Puli radi kavana Miramar u kući obitelji Vratović.




Riva diše punim plućima.U neposrednom susjedstvu danas Politehnici Pula također je kavana.Joyce uživa u čaši terana , kažu znalci zasladio bi nepce dobrim sirom s otočja Brijuni.



KAVANA MIRAMAR

Pogled u luku i parobrodove koji odlaze u neko po Joyceovom viđenju toplije mjesto.Prvi znaci proljeća ili posustale zime godine 1905. nagnali su Joyce-a da sa Norom otiđe put Trsta gotovo nenadano i brzo kao što je i došao u naš grad.Put Rive krenuli su i sudioonici 2. Bloomsdaya u Hrvatskoj i 1. u Puli , upravo onim putem kojim je Joyce često odlazio na čašu istarskog terana.






Vezani postovi:O autoru skulpture ...akademski kipar Mate Čvrljak ( L I N K )

                 O trgu Portarata ( L I N K )





   MATE ČVRLJAK

AKADEMSKI KIPAR , PROFESOR LIKOVNE UMJETNOSTI(U MIROVINI) SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE - LABIN




 

 

 

 

 

 

 




 



Puljani u Dublinu CAFFE ULIKS



Predsjednik Zastupničkog doma Irskog Parlamenta dr.Rory O'Hanlon i Branislav Bimbašić (Caffe Uliks)









 

POGLEDAJ NOVI POST

       Prikaži kartu (LINK)

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 19:08 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, lipanj 2, 2012
.

 

                               ČEPIĆKO POLJE ?  ČEPIĆKO JEZERO ?

   


Na prostoru jugoistočne istre smješteno je najveće polje zanimljivog nastanka.Površina melioriranog polja iznosi oko 2000ha.Polje se uvuklo između masiv Učke i grobničko-boljunskog pobrđa.




Tijekom ledenog doba riječica Boljunčica začepila je grotlo ponora koje se prema podacima nalazilo negdje ispod današnjeg Kožljaka.Boljunčica vodu prikuplja sa područja veličine 150 km².Glavni je tok u ovom dijelu istre a povremeno je dužine oko 20 kilometara.Vode Boljunčice ispunile su prostor polja i stvorilo se jezero čije su dimenzije varirale zavisno o količini oborina i godišnjem dobu.Površina jezera iznosila je od 5,4 - 8,6 km².Po ovim podacima jezero je bilo dužine između  3,8 - 4,0 km (duža strana) i širine između 1,0 - 1,5 km.




Jezero je bilo razmjerno plitko pa je prosječna dubina iznosila  od 1,0-2,5 metara.Na nekim mjestima (današnja retencija) i prostor prema Kožljaku dubina jezera iznosila je oko 4 metara a najveća dubina iznosila je oko 9 metara.Kada bi se jezero napunilo vodom zahvaljujući dotoku vode boljunskog sliva istjecala bi u rijeku Rašu.Obale jezera  , plitke su i muljevite a obrasle su šašem  i trstikom. Živi svijet činile su ribe , uglavnom jegulje, šaran , klen i linjak.Jezero je bilo bogato i ptičjim svjetom , uglavnom divlja patka , rode , labudovi , crna liska , siva čaplja  i divlja guska.Jezero se tijekom vremena pretvorilo u baru.Naime zavisno o godišnjem dobu varirala je i količina vode u samom jezeru.Nataloženi sediment debljine do 28 metara te mala količina vode uvjetovali su razmnožavanje malaričnih komaraca pa je okolno stanovništvo oboljevalo od malarije.Tako se javlja i pomisao o isušivanju jezera .Komesar za šumarstvo Pulich 1890. godine predlaže Ministarstvu poljoprivrede u Beču radove na uređenju  i čiščenju ponora koje se nalazilo na području današnjeg portala tunela.Radovi koji su trajali od 1891.-1894. godine nisu dali nikakav pozitivan rezultat.Iako je prvi pokušaj isušivanja jezera prošao neslavno za vrijeme austrijske vladavine nije se odustalo od namjere da se stane na kraj malariji od koje je okolno stanovništvo pojedinih godina oboljevalo od 20-40% .Inženjer Venedikter 1898. godine izradio je projekt isušivanja jezera koji je i prihvaćen.Projektom je bilo predviđeno isušivanje 2/3 jezera.Voda jezera trebala se tim projektom ispustiti  preko Rakite u Rašu , dok bi preostala 1/3 jezera služila kao retencija za prihvaćanje vodnog vala nabujale Boljunčice.Radovi su započeli 1902. godine a traju sve do 1908. godine kada presušuju financijska sredstva i radovi se obustavljaju.Tek za vrijeme talijanske vlasti nad istarskim poluotokom dolazi do realizacije isušivanja Čepićkog jezera.Tehnički ured u Trstu 1924. godine izradio je projekt isušivanja jezera u dvije varijante , sa tunelom i bez tunela.




Projekt je obuhvatio i cijelo područje doline Raše ali i brojne pripadajuće slivove rječica i potoka kojih na širem području ima napretek.Izabrana je varijanta sa izgradnjom tunela kroz koji je jezero doslovce iscurilo u Plominski zaljev .





















Gradnja je započela 1928. godine i trajala je do prosinca 1932. godine.

11. prosinca 1932. godine  točno u 13 sati, dvadeset i četiri mine srušile su barijeru pred ulazom u tunel te se jezero počelo prazniti.Prema procjenama u jezeru se nalazilo oko 16.000000  m3 vode a put vode do izlaza iz tunela podno drevnog Plomina trajao je oko 26 minuta.Voda je punom snagom istjecala dva dana dok je za pražnjenje jezera bilo potrebno dva tjedna.





U siječnju 1933. godine jezero je ostalo bez vode pa su mještani okolnih mjesta mogli pješice u ribolov.Naime u zaostalim lokvama muljevitog dna jezera stanovništvo je rukama lovilo zaostalu ribu.Tijekom ljetnih mjeseci 1933. godine započinju radovi na izgradnji brana , kanala i ostale infrastrukture.Sam tunel dužine je 4250 metara , nagiba 3,35% i površine otvora 11,5 m².










Pošto nije izveden projektirani oblog tunela kapacitet tunela je 24,0 m3/sek što je 50 % od projektiranog kapaciteta ili 50 m3/sek.Uz sam tunel stvorene su dolinske akumulacije u obliku dviju kaseta ukupne zapremnine 800000 m3 koje su trebale prihvatiti vode nabujale Boljunčice.No nepredvidiva Boljunčica znala je toliko nabujati da je dolazni vodeni val često plavio polja unatoč izgrađenom tunelu i retencijama.






Tek usporedbe radi dolazni vodeni val zna biti i do 135 m3/sek dok tunel može propustiti 24m3/sek .Problem se pokušao trajno rješiti izgradnjom brane na sutjesci kod Letaja 1970. godine.Brana je visine 35 i dužine 90 metara.




Ukupna zapremnina akumulacije iznosi  6,5mil.m3 .Tim projektom trebao se trajno rješiti problem plavljenja čepićkog polja i osigurati dovoljnu količinu vode u akumulaciji za nadolazeće sušno razdoblje.Ispunjen je tek ovaj prvi zadatak.Brana priječi polja od poplava , no voda iz akumulacije brzo nestane u istarskom kršu.

 Zašto Čepić ?

 
Po Rovinjskom povijesničaru B. Benussiju čepić dolazi od deminutiva - umanjenice riječi čep.U prijevodu Boljunčica je stvorila mali čep-čepić i začepila ponor pa je tako nastalo jezero.Istoimeno je i mjesto  Čepić smješteno u jugozapadnom dijelu Čepićkog polja.Spominje se 1102. godine kao kožljački posjed.Kožljački gospodar Filip Gutenek 1385. godine prima pavlince koji na obali jezera imaju svoj samostan(Pavlinski samostan Sv. Marija od Jezera, 14.-18. st.) sve do 1783. godine kada ga napuštaju.Jezero često nalazimo na starim kartama a naziva se raznim imenima.Prvi put ucrtano je na kartu koju je napravio Pietro Coppo iz 1525. godine a jezero nosi ime Lago di Cosliach po Kožljaku.



Histriae tabula/Pietro Coppo (kartograf)/1525.

Na karti Gerharda Kremera Mercatora kožljačko jezero upisano je u latinskoj verziji imena - Cosliac lacus.




Prvi put jezero nosi ime Čepićko jezero na karti  Pazinske grofovije koju je nacrtao Valvasor i to imenom Zhepizer See.Na karti je jasno vidljivo kako u jezero utječe Boljunčica a iz jezera ističe rijeka Raša.



Istria olim Lapidia/ Blaeu, Joan (kartograf, založnik)Blaeu, Willem Janszoon (kartograf, založnik)/1642.




Carniole, et l'Istrie Impériale /Robert de Vaugondy, Didier (kartograf)Delahaye, Jean-Baptiste (graver) /1752.



Exactissima Ducatus Carniolae Vinidorum Marchiä et Histriae/Seutter, Georg Mathäus (kartograf)/1732.



Exactissima Ducatus Carniolae, Vindorum Marchiä et Histriae/Seutter, Georg Matthäus (kartograf)/1732.-1757.



Le Alpi Giulie colle loro dipendenze italiane del Friuli orientale ed Istria/Vallardi, Francesco (urednik, založnik)Allodi, Pietro (graver)/1860.-1880.



Carta dell'Istria/Capellaris, Giovanni Antonio (kartograf)/1803.


Jezero je nazivano i kao Sisolsko jezero po najvišem vrhu Sisol(833 m.) obližnjeg masiva Učke.Da "dobri stari"  Valvasor nije proputovao istarskim poluotokom ostali bi uskraćeni za brojne crteže kako utvrđenih gradova tako i zemljovida ili geografskih karata.




Na crtežu grada Čepić jasno se vidi kako ovaj gradić oplahuju vode jezera.Čovjek se dosta namučio kako bi isušio jezero , no otkad ga nema sve češće se pojavljuju ideje o stvaranju manjeg , nekog novog jezera (LINK - ČLANAK U GLASU ISTRE).Postoje ideje da se neke od površina pretvore u golf terene , manju sportko - rekreativnu zračnu luku i slično.




Kako god bilo jedan dio priče o Čepićkom polju uvijek će nas podsjetiti na jezero koje je u kraškim područjima izuzetna rijetkost.Na svom postu koristim slike s bloga gospodina M. Milevoja.Nekadašnji novinar Glasa Istre , danas umirovljenik na svom blogu Labinska Republika (L  I  N  K) obrađuje teme vezane uz Labin i Labinštinu tj. područje nekadašnje općine Labin.U kratkom tel. razgovoru doznajem kako je i za pješačenje tunel prohodan , ne samo za nabujalu Boljunčicu.Avanturista uvijek ima , neki su propješačili primjerice prugu i naravno sve tunele na potezu Lupoglav - Štalije.




Treba samo znati ponuditi i iskoristiti baštinu o kojoj često malo ili uopće neznamo i naravno ne marimo.Slika danas , gotovo bijela zemlja ozelenjena usjevima ...pogled s starog grada Kožljaka.

 

 

 


 

 



Klikni na fullscreen tipku i gledaj slike preko cijelog zaslona svog Pc-a.Korištena muizička podloga -Jean Michelle Jarre & Vangelis- Alpha











Izvori:Blog Labinska Republika -Marijan Milevoj

          Istarpedija ,Istarska enciklopedija

          Hrvatska vodoprivreda , dipl. inž.. Gianantonio Santin

Slike u izvornoj veličini :           LINK (OVDJE)





POGLEDAJ NOVI POST

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 22:24 |Komentiraj | Komentari: 0
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.