Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
122231
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » pro 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog
subota, lipanj 2, 2012
.

 

                               ČEPIĆKO POLJE ?  ČEPIĆKO JEZERO ?

   


Na prostoru jugoistočne istre smješteno je najveće polje zanimljivog nastanka.Površina melioriranog polja iznosi oko 2000ha.Polje se uvuklo između masiv Učke i grobničko-boljunskog pobrđa.




Tijekom ledenog doba riječica Boljunčica začepila je grotlo ponora koje se prema podacima nalazilo negdje ispod današnjeg Kožljaka.Boljunčica vodu prikuplja sa područja veličine 150 km².Glavni je tok u ovom dijelu istre a povremeno je dužine oko 20 kilometara.Vode Boljunčice ispunile su prostor polja i stvorilo se jezero čije su dimenzije varirale zavisno o količini oborina i godišnjem dobu.Površina jezera iznosila je od 5,4 - 8,6 km².Po ovim podacima jezero je bilo dužine između  3,8 - 4,0 km (duža strana) i širine između 1,0 - 1,5 km.




Jezero je bilo razmjerno plitko pa je prosječna dubina iznosila  od 1,0-2,5 metara.Na nekim mjestima (današnja retencija) i prostor prema Kožljaku dubina jezera iznosila je oko 4 metara a najveća dubina iznosila je oko 9 metara.Kada bi se jezero napunilo vodom zahvaljujući dotoku vode boljunskog sliva istjecala bi u rijeku Rašu.Obale jezera  , plitke su i muljevite a obrasle su šašem  i trstikom. Živi svijet činile su ribe , uglavnom jegulje, šaran , klen i linjak.Jezero je bilo bogato i ptičjim svjetom , uglavnom divlja patka , rode , labudovi , crna liska , siva čaplja  i divlja guska.Jezero se tijekom vremena pretvorilo u baru.Naime zavisno o godišnjem dobu varirala je i količina vode u samom jezeru.Nataloženi sediment debljine do 28 metara te mala količina vode uvjetovali su razmnožavanje malaričnih komaraca pa je okolno stanovništvo oboljevalo od malarije.Tako se javlja i pomisao o isušivanju jezera .Komesar za šumarstvo Pulich 1890. godine predlaže Ministarstvu poljoprivrede u Beču radove na uređenju  i čiščenju ponora koje se nalazilo na području današnjeg portala tunela.Radovi koji su trajali od 1891.-1894. godine nisu dali nikakav pozitivan rezultat.Iako je prvi pokušaj isušivanja jezera prošao neslavno za vrijeme austrijske vladavine nije se odustalo od namjere da se stane na kraj malariji od koje je okolno stanovništvo pojedinih godina oboljevalo od 20-40% .Inženjer Venedikter 1898. godine izradio je projekt isušivanja jezera koji je i prihvaćen.Projektom je bilo predviđeno isušivanje 2/3 jezera.Voda jezera trebala se tim projektom ispustiti  preko Rakite u Rašu , dok bi preostala 1/3 jezera služila kao retencija za prihvaćanje vodnog vala nabujale Boljunčice.Radovi su započeli 1902. godine a traju sve do 1908. godine kada presušuju financijska sredstva i radovi se obustavljaju.Tek za vrijeme talijanske vlasti nad istarskim poluotokom dolazi do realizacije isušivanja Čepićkog jezera.Tehnički ured u Trstu 1924. godine izradio je projekt isušivanja jezera u dvije varijante , sa tunelom i bez tunela.




Projekt je obuhvatio i cijelo područje doline Raše ali i brojne pripadajuće slivove rječica i potoka kojih na širem području ima napretek.Izabrana je varijanta sa izgradnjom tunela kroz koji je jezero doslovce iscurilo u Plominski zaljev .





















Gradnja je započela 1928. godine i trajala je do prosinca 1932. godine.

11. prosinca 1932. godine  točno u 13 sati, dvadeset i četiri mine srušile su barijeru pred ulazom u tunel te se jezero počelo prazniti.Prema procjenama u jezeru se nalazilo oko 16.000000  m3 vode a put vode do izlaza iz tunela podno drevnog Plomina trajao je oko 26 minuta.Voda je punom snagom istjecala dva dana dok je za pražnjenje jezera bilo potrebno dva tjedna.





U siječnju 1933. godine jezero je ostalo bez vode pa su mještani okolnih mjesta mogli pješice u ribolov.Naime u zaostalim lokvama muljevitog dna jezera stanovništvo je rukama lovilo zaostalu ribu.Tijekom ljetnih mjeseci 1933. godine započinju radovi na izgradnji brana , kanala i ostale infrastrukture.Sam tunel dužine je 4250 metara , nagiba 3,35% i površine otvora 11,5 m².










Pošto nije izveden projektirani oblog tunela kapacitet tunela je 24,0 m3/sek što je 50 % od projektiranog kapaciteta ili 50 m3/sek.Uz sam tunel stvorene su dolinske akumulacije u obliku dviju kaseta ukupne zapremnine 800000 m3 koje su trebale prihvatiti vode nabujale Boljunčice.No nepredvidiva Boljunčica znala je toliko nabujati da je dolazni vodeni val često plavio polja unatoč izgrađenom tunelu i retencijama.






Tek usporedbe radi dolazni vodeni val zna biti i do 135 m3/sek dok tunel može propustiti 24m3/sek .Problem se pokušao trajno rješiti izgradnjom brane na sutjesci kod Letaja 1970. godine.Brana je visine 35 i dužine 90 metara.




Ukupna zapremnina akumulacije iznosi  6,5mil.m3 .Tim projektom trebao se trajno rješiti problem plavljenja čepićkog polja i osigurati dovoljnu količinu vode u akumulaciji za nadolazeće sušno razdoblje.Ispunjen je tek ovaj prvi zadatak.Brana priječi polja od poplava , no voda iz akumulacije brzo nestane u istarskom kršu.

 Zašto Čepić ?

 
Po Rovinjskom povijesničaru B. Benussiju čepić dolazi od deminutiva - umanjenice riječi čep.U prijevodu Boljunčica je stvorila mali čep-čepić i začepila ponor pa je tako nastalo jezero.Istoimeno je i mjesto  Čepić smješteno u jugozapadnom dijelu Čepićkog polja.Spominje se 1102. godine kao kožljački posjed.Kožljački gospodar Filip Gutenek 1385. godine prima pavlince koji na obali jezera imaju svoj samostan(Pavlinski samostan Sv. Marija od Jezera, 14.-18. st.) sve do 1783. godine kada ga napuštaju.Jezero često nalazimo na starim kartama a naziva se raznim imenima.Prvi put ucrtano je na kartu koju je napravio Pietro Coppo iz 1525. godine a jezero nosi ime Lago di Cosliach po Kožljaku.



Histriae tabula/Pietro Coppo (kartograf)/1525.

Na karti Gerharda Kremera Mercatora kožljačko jezero upisano je u latinskoj verziji imena - Cosliac lacus.




Prvi put jezero nosi ime Čepićko jezero na karti  Pazinske grofovije koju je nacrtao Valvasor i to imenom Zhepizer See.Na karti je jasno vidljivo kako u jezero utječe Boljunčica a iz jezera ističe rijeka Raša.



Istria olim Lapidia/ Blaeu, Joan (kartograf, založnik)Blaeu, Willem Janszoon (kartograf, založnik)/1642.




Carniole, et l'Istrie Impériale /Robert de Vaugondy, Didier (kartograf)Delahaye, Jean-Baptiste (graver) /1752.



Exactissima Ducatus Carniolae Vinidorum Marchiä et Histriae/Seutter, Georg Mathäus (kartograf)/1732.



Exactissima Ducatus Carniolae, Vindorum Marchiä et Histriae/Seutter, Georg Matthäus (kartograf)/1732.-1757.



Le Alpi Giulie colle loro dipendenze italiane del Friuli orientale ed Istria/Vallardi, Francesco (urednik, založnik)Allodi, Pietro (graver)/1860.-1880.



Carta dell'Istria/Capellaris, Giovanni Antonio (kartograf)/1803.


Jezero je nazivano i kao Sisolsko jezero po najvišem vrhu Sisol(833 m.) obližnjeg masiva Učke.Da "dobri stari"  Valvasor nije proputovao istarskim poluotokom ostali bi uskraćeni za brojne crteže kako utvrđenih gradova tako i zemljovida ili geografskih karata.




Na crtežu grada Čepić jasno se vidi kako ovaj gradić oplahuju vode jezera.Čovjek se dosta namučio kako bi isušio jezero , no otkad ga nema sve češće se pojavljuju ideje o stvaranju manjeg , nekog novog jezera (LINK - ČLANAK U GLASU ISTRE).Postoje ideje da se neke od površina pretvore u golf terene , manju sportko - rekreativnu zračnu luku i slično.




Kako god bilo jedan dio priče o Čepićkom polju uvijek će nas podsjetiti na jezero koje je u kraškim područjima izuzetna rijetkost.Na svom postu koristim slike s bloga gospodina M. Milevoja.Nekadašnji novinar Glasa Istre , danas umirovljenik na svom blogu Labinska Republika (L  I  N  K) obrađuje teme vezane uz Labin i Labinštinu tj. područje nekadašnje općine Labin.U kratkom tel. razgovoru doznajem kako je i za pješačenje tunel prohodan , ne samo za nabujalu Boljunčicu.Avanturista uvijek ima , neki su propješačili primjerice prugu i naravno sve tunele na potezu Lupoglav - Štalije.




Treba samo znati ponuditi i iskoristiti baštinu o kojoj često malo ili uopće neznamo i naravno ne marimo.Slika danas , gotovo bijela zemlja ozelenjena usjevima ...pogled s starog grada Kožljaka.

 

 

 


 

 



Klikni na fullscreen tipku i gledaj slike preko cijelog zaslona svog Pc-a.Korištena muizička podloga -Jean Michelle Jarre & Vangelis- Alpha











Izvori:Blog Labinska Republika -Marijan Milevoj

          Istarpedija ,Istarska enciklopedija

          Hrvatska vodoprivreda , dipl. inž.. Gianantonio Santin

Slike u izvornoj veličini :           LINK (OVDJE)





POGLEDAJ NOVI POST

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 22:24 |Komentiraj | Komentari: 0
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.