Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
120170
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » ruj 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog
subota, svibanj 24, 2014
.

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

Projekt Svjetleći divovi realiziran je 4. svibnja 2014. godine , dan uoči  Dana grada Pule.Projekt Deana Skire začet je prije gotovo 14 godina.Tek posljednjih šest mjeseci projektu se pristupilo s namjerom da se ideja u konačnici i realizira.

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

Svjetleći divovi (engl. Lighting Giants) umjetnička je instalacija koja je zauvjek promjenila vizuru Grada Pule.Dosadašnja je praksa bila osvjetljavanje kulturno povjesnih spomenika ,a u gradu u kojem živim ima ih napretek.

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTSAntički kameni spomenici poput Arene , Slavoluka Sergijevaca , Augustovog hrama , Katedrale tek su neki od spomenika koje potencijalni posjetitelji mogu vidjeti osvjetljene za vrijeme noćne posjete gradu.Interes turista usmjeren je prema svemu što jedan grad čini zanimljivim.

 Od trenutka kad je Pula postala glavnom ratnom lukom Austrjske ratne mornarice grad se počeo mjenjati i dobivati novi izgled.Podizanjem  građevina kako vojne tako i civilne namjene ostavljeno nam je neizmjerno bogatstvo brojnih zanimljivih građevina kojima neznamo ili ne želimo pravilno gospodariti.Industrijsko nasljeđe često ustupa mjesto pred novim tehničkim ostvarenjima pa tako zauvjek nestaju brojne građevine i postrojenja koje nazivamo industrijskom baštinom.

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

Takvom baštinom mogla se ili se možda još uvijek može pohvaliti Rijeka.U Puli je tek djelomično sačuvana industrijska baština.Većinom je razorena prilikom savezničkih bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata.Za vrijeme talijanske vladavine brojni su pogoni demontirani i završili u Italiji.Svjetleći divovi projekt je koji osvjetljava dizalice na otočiću Uljanik istoimenog pulskog brodogradilišta.Ime je dobilo po nasadima maslina(ulikama) koje datiraju iz rimskog razdoblja.



Razvojem brodogradnje mjenja se i tehnologija proizvodnje onoga što u jednom brodogradilištu nazivamo gotov proizvod a to je brod.Osam dizalica od toga 4 visine oko 100 metara(LINK DO SLIKE) dominiraju gradom i plijene pažnju turista.






Nisu barem ne trenutno industrijska baština barem ne po starosti no zanimljiv su i atraktivan dio grada.Jedine su u svijetu osvjetljene dizalice u Puli u brodogradilištu koje radi ujedno u hrvatskoj državi jedino koje nije u katastrofalnom stanju.Dean Skira poznati dizajner rasvjete besplatno je ustupio projekt Turističkoj zajednici.Sam projekt poduprlo je i Ministarstvo turizma i u njegovoj realizaciji sudjelovalo sa 300 tisuća kuna.Ocjenjen je  kao najvrjedniji među 85 projekata za prošlogodišnji program  poticanja inovacija u turizmu "Inovativni turizam 2013."

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

 

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

Sam projekt koštao je  2,75 milijuna kuna.U realizaciji je sudjelovao Grad Pula , Arenaturist ,Kamgrad , Uniline te brojni drugi donatori.Turistička zajednica Pule za ovaj projekt podigla je kredit od 2 milijuna kuna , ne opterećujući gradski proračun.Upravo zbog tog podatka često napadana direktorica Turističke zajednice odgovara kako je zakonom jasno propisano u kojim projektima je moguće angažirati financijska sredstva Turističke zajednice.Turistička zajednica i ranijih je godina dizala kredite i ujedno ih redovito servisirala pa nema bojazni da se projekt neće isplatiti s obzirom da je turizam još jedino što funkcionira u državi u kojoj živimo.Dizalice se osvjetljavaju svakog punog sta i to ljeti u 21 , 22 ,23 i u ponoć.

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

 

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

Spektakl traje 15 minuta.Zimi će , razumno ranijem zalasku sunca, dizalice biti osvjetljene osjetno ranije.Stotinu metra visoke čelične divove osvjetljavaju Philipsovi reflektori.Ima ih 46 prosječno teški 40-tak kilograma za koje su nosače napravili Uljanikovi radnici.Svaki reflektor ima 64 neovisna piksela pa je tako i paleta boja koju mogu dočarati gledateljima nevjerojatno velika , čak 16000 različitih boja.

SVJETLEĆI DIVOVI- LIGHTING GIANTS

LED tehnologija omogućava trajnost i do petnaestak godina.Svaka dizalica osvjetljena je sa 10-12 reflektora.Reflektori troše 270 vati što je potrošnja tri kućne žarulje od 100 vati.Koliki je stvarni trošak pokazuje i podatak kako će rasvjeta Uljanikovih divova trošti manje nego kad se jedna od dizalica jednom upali i pomakne nekoliko metara po tračnicama.Cijeli program ostvaren je u sklopu Visualia festivala.

 




 

Odvijao se na potezu Portarata-Forum-Riva.Sam vrhunac bilo je i prezentiranje projekta Deana Skire - Svjetleći divovi.U petnaest minuta promjeni se , barem u danima dok sam fotografirao sa pulske Rive , Kaštela te otočića Katarina u vremenu od 21-24 sata oko sedam raznobojnih slika dizalica pulskog škvera.Kraj je uvjek "crveno obojen".Pred samu turističku sezonu Pula je dobila jednu zanimljivu atrakciju na koju su upućivali brojni propagandni materijali ,jumbo plakati u zemlji no kako doznajem i u sujednoj Sloveniji.Pulska Riva nije bogzna kako zanimljiva šetnica , ni blizu dalmatinskih.Vjerujem da će osvjetljene dizalice barem jednim dijelom privući posjetitelje na đir po Rivi.Od 4. svibnja vizura grada u kojem živim zauvjek je promjenila svoj izgled.Noću i dalje dominira osvjetljena Arena ali i Uljanikovi divovi okupani raznobojnim svjetlom. 



 

Izvori: Glas Istre

         Jutarnji list







POGLEDAJ NOVI POST

 

Slike u izvornoj veličini :           LINK (OVDJE)

flickr map LINK

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 22:48 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, ožujak 2, 2014
.

lat.  Monachus-monachus  (redovnički-usamljenički )

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Sredozemna medvjedica ili kako je u medijima najčešće nazivaju morska medvjedica najugroženiji je sisavac koji u posljednje vrijeme budi pažnju biologa ali i običnih ljudi osobito u mjestima gdje se pojavljuje.Najugroženiji je sisavac na svijetu i najrjeđi perjar.Pripada porodici tuljana (Phocidae) a ova naša medvjedica ima latinski naziv-ime Monachus monachus.Iako je poznata kao žitelj Jadranskog mora , čovjek se pobrinuo i istrejebio je oko 1964. godine.Jedinka može doseći i do 2,40 metara i težinu čak do 320 kilograma.

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Brojni podaci o ovoj ugroženoj vrsti nisu dovoljno obrađeni zbog malog broja preostalih medvjedica čiji se broj procjenjuje na oko 600  jedinki rasprostranjenih oko Egejskog mora i zapadne Sahare uz obale Turske , Grčke te udaljenih otoka oko Portugala.Doduše nastanjuje i istočne obale Italije a ova pulska navodno je viđena čak i oko Venecije.Nekad je nastanjivala cijelo sredozemlje no istrebljena je zbog čovjekove aktivnosti , izlov zbog uništavanja ribarskih mreža , zagađenost mora ili urbanizacija priobalja.Sredozemna medvjedica za svoje skrovište bira špilje s ulazom ispod razine mora.

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

U takvim špiljama okotit će mladunče dužine do 80 centimetara.Mladunci će već sa dva tjedna ući u svoj drugi dom a to je more.Majka će mladunce dojiti do starosti od oko 18 tjedana.Spolno zreli postaju sa četiri godine a dožive više od 20 godina.Mužjaci su nešto veći i teži dok su ženke manje i lakše po težini.Tijelo sredozemne medvjedice vretenasto je  i pokriveno vrlo kratkom dlakom.Dlaka je s gornje strane tijela tamnija najčešće siva ili smeđa dok je s doljnje strane tijela svijetlija ili bijela.

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Medvjedica je prilagođena za život u vodi.Naime prednji udovi poput veće peraje,prilagođeni su za kretanje u vodi.Prsti su povezani plivaćom kožicom a nokti zakržljali.Stražnji udovi povezani su u jednu peraju i služe za plivanje.Dobro razvijen sluh i njuh iskoristit će pri lovu jer je pretežito noćna životinja.Na jelovniku su plodovi mora : ribe , rakovi i mekušci oko 13 kilograma raspoređenih u četiri do pet obroka.Ulovljeni plijen pojesti će oštrim zubima , a pri lovu pomoći će joj i osjetilne dlake oko ustiju.U moru tj. pod vodom može izdržati pet do sedam minuta jer pri uronu u vodu zatvara nosne i ušne otvore.

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Morska medvjedica može zaroniti čak do 25 metara morske dubine.Na kopno izlazi radi odmora i parenja i izuzetno je nezgrapna na suhom.Pomiče se uz pomoć prednjih udova te micanjem tijela najčešće na šljunčanim plažama udaljenim od ljudskih aktivnosti , naravno izuzev ove pulske koja izlazi na najposjećenije plaže u turističkoj zoni grada Pule.

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Razlog tome je jako jugo koje je utisnulo morsku vodu u njen dom smješten na krajnjem jugu istarskog poluotoka na Rt-u Kamenjak.Upravo to snažno jugo izdubilo je špilju u istarskom vapnencu morskoj medvjedici.Na području Kolumbarica (Mala i Velika) nalazi se stanište ove medvjedice za koju mnogi tvrde da nije sama tj. da ima i svoj par .Doduše unatrag mnogo desetljeća diljem obale ribari su prepričavali susrete sa morskom medvjedicom no to je sve završavalo u košu sa već poznatim ribarskim pričama.Ova medvjedica zabilježena je na snimkama u akvatoriju otoka Cresa.



Sredozemna medvjedica snimljena uz zapadnu obalu Cresa - Monk seal observed and filmed on Cres, 24.6.2011. from Blue World Institute on Vimeo.

Istraživači Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora 24. lipnja ove godine tijekom istraživanja dobrih dupina u sjevernom Jadranu snimili su sredozemnu medvjedicu.
Sredozemna medvjedica snimoljena je podvodnom kamerom uz zapadnu obalu otoka Cresa. Ove snimke, koliko je nama poznato, prve su podvodne snimke sredozemne medvjedice u Jadranu. Snimljena životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a analizom fotografija utvrdili smo da se radi o životinji koja je tijekom 2010. opažena i u području rta Kamenjak. Ovom prilikom jedinka je bez straha prilazila plovilu koje je slobodno plutalo sa ugašenim motorom.

Na istarskom području u špilji Mala Kolumbarica mladu morsku medvjedicu prvi je fotografirao Marko Jelić.Obavjestio je  biologinju Jasnu Antolović iz Udruge sredozemna medvjedica te od tada zajedno sa kolegama iz talijanske grupe Foca Monachus traje nadzor nad mjestima gdje se pojavljuje ovo rijetko morsko biće.Uzeti su uzorci izmeta kako bi se utvrdilo čime se hrani i kako bi se napravila DNA analiza.Rijetka je pojava da se morska medvjedica odlučila za špilju uz kopno.Diljem mediterana morske medvjedice za svoja staništa biraju špilje na pučinskim otocima , daleko od ljudi i urbaniziranih područja.Pretpostavka je da na sjevernom Jadranu obitava jedan mužjak i jedna ženka.U akvatoriju otoka Cresa napravljene su video snimke morske medvjedice.Pretpostavka je da je riječ upravo o medvjedici iz Male Kolumbarice s Rt-a Kamenjak , najvjerojatnije ženki , možda budućoj mami ako se čovjek potrudi i ostavi djelić prirode za ova bića.

Činjenica je da sam Rt Kamenjak tijekom ljetnih mjeseci u jednom danu posjeti nekoliko tisuća ljudi pa je pravo čudo da je još uvijek na ovom području. Pojavljuje se na brojnim pulskim plažama , Zlatne stijene , Mornar ,Valcane i Saccorgiana.Viđena je u Vrsaru te Banjolama.Morska medvjedica može biti opasna , divlja životinja odreagirat će na svoj način ukoliko se osjeća ugroženom.Po nekim napisima nebi se smjeli približavati bliže od 50 metara (Glas Istre) a po drugima oko 20 metara (Regional expres).Koliko god iznosila tolerancija bribližavanja ovom sisavcu određena u metrima promatrati i slikati bez stvaranja buke može svaka osoba.Zadovoljstvo je vidjeti rijetku i gotovo istrebljenu vrstu kako se odmara u urbanom području.Još je ljepši osjećaj vidjeti ljude razne dobi i spola kako su zadivljeni prizorom koji je bio nezamisliv do prije nekoliko godina.U tjednu dok sam pripremao ovaj post na svom blogu u medijima se pojavio podatak o prvoj kaznenoj prijavi zbog uznemiravanja morske medvjedice.Čovjek je davno sišao sa stabla i odlučno rekao...Neželim više biti majmun.

Od tada majmunom pravi sebe i sve oko sebe.Brojni su šetači pokušali potaknuti na nekakv pokret morsku medvjedicu koja spava i odmara se na morskome žalu.Gađanje kamenčićima , polijevanje vodom , vikanje ,  dolazak u samu blizinu s kućnim ljubimcima bez brnjice i povodca neki su od primjera koji su se dešavali u proteklim tjednima.

Pozycjonowanie, Google Maps API






Medvjedicu je čuvala skupina udruge Sredozemna medvjedica , studenti Sveučilišta Juraj Dobrila iz Pule te pomorska policija.Tek nakon učestalih , grubih kršenja propisa o ponašanju prema rijetkim i zaštićenim vrstama , angažirani su rendžeri Javne ustanove Kamenjak , s čijeg područja i dolazi medvjedica.Apelira se na ponašanje kakvo dolikuje u slučaju kad se radi o zaštićenoj vrsti životinja.Kazna za uznemiravanje navodno je 7000 kuna dok za ubijanje životinje iznosi 100.000 kuna.Proveo sam oko sat i po promatrajući i fotografirajući medvjedicu na plaži pulske Sacciorgiane.



Tek se neznatno jednom pomaknula , okrenula mrvicu na bok i skvrčila lijevi ud koji liči na peraju.Zatim se vratila u prvobitni položaj , legla potrbuške u svoj šljunčani naslonjač i nastavila uživati unatoč brojnim znatiželjnim pogledima.Na obali uz šetnicu Zlatne stijene - Ambrela uočio sam i pomorsku policiju , kasnije im se pridružila i biologinja Jasna Antolović u svom redovitom obilasku plaža na kojima se pojavljuje medvjedica.Fotografije su napravljene sa primjerene udaljenosti , koristeći "tele-foto" tj. zoom objektiv. Nakon učestalih uznemiravanja morske medvjedice izdane su i upute o postupanju u slučaju susreta sa ovom zaštićenom vrstom , dio uputa na dnu bloga a ostatak uputa na linku .

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) Pula uvala Saccorgiana

Pravila ponašanja i aktivnosti u svrhu očuvanja i poboljšanja stanja populacije sredozemne medvjedice u hrvatskom dijelu Jadrana -Ministarstvo zaštite okoliša i prirode:

• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u moru

 Ako se za vrijeme ronjenja ili plivanja opazi sredozemna medvjedica potrebno je umiriti se, ne približavati se životinji i ne raditi nagle pokrete koji bi je mogli uznemiriti ili otjerati te polako i smireno otplivati što dalje od životinje.

• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom ispred i u špiljama 

 Ne smije se ulaziti u morske špilje koje su evidentirane kao potencijalna staništa sredozemne medvjedice i potencijalna mjesta okota (obavješćivanje javnosti od strane nadležne JU).Ukoliko se tijekom obilaska neke druge špilje primijeti sredozemna medvjedica treba ostati smiren i ne raditi nagle pokrete. Nije preporučljivo ulaziti dublje u špilju jer bi se tako medvjedica mogla uznemiriti i postati agresivna, pogotovo ukoliko se radi o ženki koja ima mladunče. Potrebno je povući se natrag prema ulazu špilje držeći se pritom zida špilje kako životinja ne bi imala osjećaj kao da je u klopci. Na taj način bi se osigurao slobodan ulaz špilje i životinja bi mogla pobjeći ukoliko osjeti da je ugrožena. Nikako ne pokušavati plivati ili roniti dublje prema špilji. • Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom na obali Ukoliko se na obali primijeti sredozemna medvjedica, potrebno je ostati smiren i ne raditi nagle pokrete. Najbolje je sakriti se i sakriven promatrati životinju. Medvjedica na kopnu nužno ne treba ljudsku intervenciju jer se može raditi o jedinki koja se linja ili je u dubokom snu. Poželjno je životinju fotografirati ili pažljivo promatrati te na taj način procijeniti veličinu životinje, boju, ponašanje te ostale detalje vezane uz susret.

 • Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u čamcu/gliseru              

  Nije dopuštena turistička vožnja čamcima/gliserima u području gdje su evidentirana učestala viđenja medvjedice te gdje postoji mogućnost svježeg okota (obavješćivanje javnosti od strane nadležne JU). Ukoliko se primijeti sredozemna medvjedica iz čamca/glisera, potrebno je zaustaviti plovilo i pričekati da se životinja udalji. -        

 U sva tri gore navedena slučaja, potrebno je ostati na udaljenosti najmanje 50 metara od životinje; -        

 Svako viđenje sredozemne medvjedice potrebno je dojaviti Grupi Sredozemna medvjedica koja će sve podatke objediniti i dostaviti Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode; -          

Svako namjerno uznemiravanje sredozemne medvjedice potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove zaštite prirode i nadležnoj policiji. 
Biljni i životinjski svijet koji imamo oko sebe jedan su od vodećih razloga na čemu nam zavide Evropljani.Zbog toga i dolaze u našu državu.Kako bi se odmorili i uživali u onome čega se nisu odrekli već su jednostavno uništili.Ovo je moj skroman doprinos ljudima koji brinu o lijepim stvarima koje nas okružuju.

Izvori:Wikipedija,Glas Istre,službene stranice Ministarstva kulture ,Plavi svijet



Javna Ustanova Kamenjak
 tel: 052/576-513
Grupa Sredozemna medvjedica
 mob: 098/351-254
 
e-pošta: jasna.antolovic@zg.t-com.hr




LINK MINISTARSTVA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA 




 

flickr map LINK

POGLEDAJ NOVI POST

tibor-pula @ 19:54 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 19, 2013
.

PULEŽANKA S OSOBITIM ŠARMOM dio 1.


Photo Cube Generator

 

Pulski filmski festival obilježava 60 godina postojanja.Festival igranog filma u Puli današnji je naziv najstarijeg filmskog festivala u regiji a i šire.Osnovan je 1954. godine kao Revija domaćeg filma.Zahvaljujući Marijanu Rotaru , ravnatelju Kino poduzeća u Puli s potporom hrvatskog Udruženja kinematografa i Jadran filma  započinje druženje puljana s celuloidom koja traje 60 godina.Arena je najveća kino dvorana na svijetu.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

Zahvaljujući rekonstrukciji stepeništa u pulskoj Areni 1932. godine Vespanzijanovo zdanje postaje prikladno za održavanje raznih kulturnih manifestacija.




Tako je još davne 1938. godine održana prva filmska projekcija u Areni.Prikazan je film  La chaste Suzanne (u talijanskom prijevodu Casta Susanna) redatelja Andréa Berthomieua .




Doduše revija filmova preseljena je iz Arene u malo rimsko kazalište 1939. godine a nakon 1939. godine i obustavljeno zbog ratnih okolnosti.Od 13.-23. kolovoza 1953. godine Marijan Rotar organizira reviju stranih filmova.Tijekom 10 dana filmove je pogledalo oko 50 tisuća gledatelja pa je logičan izbor bio da Pula i Arena budu domaćini Filmskom festivalu.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA




Na reviji su prikazani filmovi: Tri intimne priče /Italija / Veliki Caruso /SAD / Rashomon/Japan/ Svi smo mi ubojice /Francuska / Operacija Cicero/SAD/ Italija/ Ljubavi i otrovi/ Podvodni heroji /SAD/ Kapetan Horatio/SAD/ Svet na Kajžarju /Slovenija/ Slovenski film prikazan je pretposljednje večeri , dok je posljednje večeri prikazano 9 kratkih crtanih filmova.

Prvi Filmski festival otvoren je  24. lipnja 1954. godine .

PULA FILM FESTIVAL - PLAKATI photo Picture040.jpg

 

O MARIJANU ROTARU



 
"Prvi festival domaćeg filma održali smo od 24. do 30. lipnja 1954. godine.Prikazano je bilo pet domaćih igranih filmova , dva koprodukciona igrana filma i 16. dokumentarnih filmova.Program igranih filmova sadržavao je cjelokupnu jednogodišnju jugoslavensku produkciju.Odziv dokumentaraca bio je mali , premda ih je na Festivalu bilo 16 , prizvedeno ih je znatno više , ali je u toj godini poduzeće "Kinema" iz Sarajeva održavalo festival dokumentarnog filma.Novca, naravno , ni onda ni danas nije bilo odviše.Kinematografsko poduzeće sporazumjelo se s proizvođačima da im ništa ne plati za prikazivanje filma u Areni, jer su troškovi pripremanja Arene za kino-predstave bili prilično visoki za ovo malo pulsko poduzeće.Te godine nije postojao neki posebni upravni odbor ili organ Festivala i čitav je program realizirao mali kolektiv Kinematografskog poduzeća, uz pomoć samo nekoliko ljudi sa strane.I uz pomoć gradskih služba u Puli , jasno.Na trošak Kinematografskog poduzeća Pula , na festival su pozvani filmski radnici , a novinarida dođu o trošku svojih redakcija.Pozivu se odazvalo 20 filmskih radnika , 14 predstavnika filmskih poduzeća i desetak novinara.Službeni žiri nije postojaoFestival je zamišljen kao narodni , kao festival na kojem publika ima glavnu riječ.Nagrade još nisu postojale i moralna satisfakcija i diploma bila je nagrada pobjednicima.Tiskali smo 5.000 ankaetnih listića i podijelili ih gledaocimada bi oni na njima glasali i izabrali najbolji film , najboljeg režisera  i najboljeg glumca i glumicu.Prikupili smo od gledalaca ukupno 2.402 listića.Da bismo stimulirali gledaoce da ispune anketni listić , organizirali smo izvlačenje nagrada za gledaoce.Dobitnici su dobivali radio-aparat , gramofon i slične aparate koji su se tada teško nabavljali.Ali prognoze pred tu prvu filmsku paradu nisu bile baš sjajne.Otome najbolje govori malen broj novinara koji je došao na Festival.Kažem Vam:gotovo nitko nije vjerovao u uspjeh.Od novinara prisutnih na prvom Festivalu sjećam se:Steve Ostojića , Dragoslava Adamovića , Ante Kesića , Ljerke Krelius , Mire Boglić ,Žarka Petana iz Ljubljane , Arse SStefanovića iz Beograda ,Zoltana Kalapiša iz novosadskog lista "Magyar Szo" , Bore Đorđevića.Gotovo svi oni dolazili su na sve naredne festivale i uvijek sam s njima imao prijatne susrete..."

 

MARIJAN ROTAR SASVIM DESNO

Tko je Rotar?

Rodio se 3. ožujka 1927. godine u Slovenskom Trbovlju.U široj obitelji bilo je nadarenih glazbenika pa je tako i Marijan  u osmoj godini života svirao saksofon.Marijan se rano osamostalio , pošto mu je otac umro još za njegova djetinjstva.U sedamnajstoj godini života učlanio se u SKOJ zajedno sa sestričnom.Petokolonaši su ih prokazali Nijemcima pa je rođakinja završila u  koncentracionom logoru Dachau , dok se Marijan sklonio u partizane.Upravo partizanski put dovest će Mrijana u grad Pulu.Svršetkom rata Marijan ostaje u vojsci  , no neposredno prije nego se na vlastiti zahtjev demobilizirao , bio je član vojnog orkestra Četvrte armije u Pazinu.U ljeto 1948. godine dolazi na odmor u Pulu sa skupinom oficira bataljuna Pino Budicin.Nakon ljetovanja u Puli namjera mu je bila vratiti se u Sloveniju.Čest slučaj u poratnoj Puli...jednom dođeš i zauvjek ostaneš...pokazala se  i u Marijanovom slučaju.Marijan u Puli upoznaje područnog sekretara Komiteta partije , druga Jadrejčića te mu on nudi posao.Tako Marijan počinje raditi u Gradskom narodnom odboru.Pokazavši samopouzdanje i odvažnost radi kao referent za turizam.Često mjenja posao , zahvaljujući svojoj svestranosti i ambicijama.Administrativni posao referenta za turizam zamjenio je tako ugostiteljstvom.Svoje zamisli mogao je izravno afirmirat upravljajući hoteljerskim poduzećem u Puli.Marijan je član i Omladinskog komiteta zadužen za rad sportskih organizacija.Inicijator je osnivanja Saveza kulturno-umjetničkih društava.Podučava , doduše amaterski članove novoutemeljene limene glazbe grada i nabavlja instrumente.Od 1952. godine Marijan postaje direktor Kinematografsko poduzeća.Zatiče loše stanje no za Marijana to nije nerješiv problem.Poboljšao je tehničke uvjete te kapacitet dviju dvorana , te osposobio još dvije dvorane za prikazivanje filmova.Uvodi stalnu pokretnu kino službu u gradu te obilazi gradska naselja i sela u okolici Pule.











Mnogim tadašnjim žiteljima Rotarova zamisao o pokretnom kinu bila je prvi doticaj s filmom uopće.Marijan je bio uporan čovjek .Trebalo je hrabrosti i odvažnosti te mnogo upornosti ubijediti ljude , tadašnje političare kako je prvorazredni antički spomenik kulture idealno mjesto za prikazivanje igranih filmova.Trebalo je razbiti u najmanju ruku predrsude kako to neće biti skrnavljnje Arene.Pa iako sa puno skepse i nevjerice baš svi koji su tada vodili zadnju riječ pokleknuli su pod Marjanovom zamisli.Ideja se isplatila , prepuno Vespanzijanovo zdanje i jedna nova stranica u povijesti grada u kojem živim.Marijan ostaje u Organizacijskim odborima Festivala jugoslovenskog filma  do 1957. godine .Svoj radni vijek provodi u turizmu pa je tako jedno vrijeme tajnik u Turističkom savezu Kotara Pula.Uz rad studira i završava Višu školu za turizam u Dubrovniku.Vrativši se u Pulu kao tajnik Turističkog saveza radi na ujedinjavanju gradskih ugostiteljskih poduzeća , završivši složen posao imenovan je direktorom  novoosnovanog poduzeća.









 




Nakon stručnog usavršavanja u Opatiji zaposlio se u Hotelskom poduzeću Veruda i Turističkom naselju Verudela.Jedno vrijeme radi kao direktor ugostiteljstva na otočju Brijuni a mirovinu je dočekao u pulskom turističkom poduzeću Arenaturist.Rotar Marijan za mladosti često sudjeluje u tada dobrovoljni radnim akcijama primjerice pošumljavanju , u ugljenokopima Raša , sječi drva i Gorskom Kotaru za puljane te na izgradnji pruge Lupoglav-Štalije.Marijan je odlikovan brojnim ordenjem i primio brojne nagrade:

ORDEN RADAORDEN ZASLUGA ZA NAROD SA SREBRNIM VIJENCEM,PRIZNANJE FESTIVALA JUGOSLOVENSKOG IGRANOG FILMA,PRIZNANJE ŠAHOVSKOG SAVEZA JUGOSLAVIJE I HRVATSKE,PRIZNANJE MEĐUNARODNE BICIKLISTIČKE TRKE KROZ JUGOSLAVIJU,PRIZNANJE MUZIČKE ŠKOLE U PULI,PRIZNAJE TURISTIČKOG SAVEZA JUGOSLAVIJE I HRVATSKE,PRIZNANJE REVIJE ARENA,PRIZNANJE KLUBA UMIROVLJENIKA ARENATURISTA

Rotar....u ovom tekstu samo Marijan nije dobio nagradu grada za koji je toliko učinio a to je nagrada grada Pule.Sramota je tim veća da ga se tijekom običježavanja 50. godina Filmskog festivala nitko izuzev vjerujem prijatelja nije sjetio.Jedan od dobrih prijatelja Fadil Hadžić tako je komentirao svečanost otvaranja 50. Festivala igranog filma u Puli

"Ovogodišnji jubilarni festival u Puli pratio sam s Paga.Čitao sam po pet novina, gledao televiziju islušao radio,pa mislim da mi ništa važnije nije promaklo.Pratio sam i svečano otvaranje Festivala na televiziji nestrpljivo očekujući da se na pozornici pojavi jedan meni drag čovjek...Čovjek kojeg sam očekivao na jubilarnoj sceni nije se pojavio.Taj čovjek Puljanin,toliko da se zna , posijao je sjeme iz kojeg je izrastao ovaj festival.On se zove Marijan Rotar.Prije pedest godina bio je direktor Gradskih kinematografa u Puli i došao na ideju da Vespanzijanovu arenu iskoristi kao pozornicu smotre domaćih filmova iz svih republika tadašnje države.Očekivao sam da će grad Pula pokazati publici u Areni stanovnika svog grada , Marijana Rotara.Vjerujem da bi Marijan Rotar  te večeri dobio jedan od najglasnijih aplauza svoji sugrađana...."

                                                                                                                               Fadil Hadžić

Nakon kraće i teške bolesti 10.prosinca 2003. godine Marijan Rotar preminuo je u Zagrebu a pokopan je u Puli.Godine 2004. Grad je utemeljio nagradu Marijan Rotar.Dodjeljuje se zaslužnim pojedincima i poduzećima ili tvrtkama koje su svojim zaslugama spojile film i Pulu.Postoji intencija vjerujem da će se ubrzo i ostvariti o postavljanju nekakvog spomen obilježja Marijanu Rotaru.Za još jedan jubilarni festival i to ovaj 60. već je kasno.Ružno je kada se ne prisjećamo osoba koje su svojim idejama i zaslugama promijenile sliku i život jednog grada.Slika i život Pule tijekom ljeta nezamisliva je bez filma , arene a vjerujem da će se netko u Gradu i Festivalu sjetiti i Rotara.Festival je tijekom svog postojanja mjenjao ime.




Počeo je kao revija ili smotra igranih filmova da bi razvojem kinematografije na tlu bivše nam zajedničke države nosio naziv Festival Jugoslovenskog igranog filma.Raspadom Jugoslavije festival od 1992. godine ima naziv  Filmski festival u Puli (engl. Pula Film Festival).Ratna događanja 1991. godine otkazala su festival  , pa je to jedina godina kada festival nije održan.Od 1995. godine festival je preimenovan u  Festival hrvatskog filma (engl. Croatian Film Festival) , naglašavajući hrvatski karakter.Nedostatak hrvatskih igranih filmova nagnala je festivalske djelatnike na prikazivanje i stranih filmova pa se od 2001. godine festival naziva  Festival hrvatskog i europskog filma (engl. Croatian and European Film Festival).

IMG_2182

2003. godine grad Pula osniva  Javnu ustanovu Pula Film Festival , a najznačajnije ljetno događanje u gradu Puli jednostavno zovemo Festival igranog filma u Puli.Poput naziva festivala i lokacija fsestivalskog centra mjenjana je tijekom svog postojanja.Doduše festivalski centar nikad nije izgrađen , valjda iz razloga što se radilo o 10-15 dana trajanja u jednoj godini , tko zna možda zbog maćehinskog odnosa prema filmu ili Puli????Dugo godina , tijekom mog odrastanja festivalski centar bio je smješten u zgradi Marine Casina /Dom oružanih snaga/.

 




Festivalski gosti , novinari te nadasve glumci smješteni su u počecima festivala u i danas jedinom "pravom"hotelu , u Rivijeri kasnije na Zlatnim stijenama ili Hotelu Park.



Razvojem Pule grade se smještajni kapaciterti pa je danas izbor hotela ili apartmana jednostavnij.Marine Casino slavi 100 godina postojanja."Katica za sve" , reklo bi se za građevinu koja je odglumila i kazalište , ponekad i kino dvoranu kada je u pulskoj kulturi škripilo.Sredstvima Grada Pule i Ministarstva kulture 2007. godine kreće se u rekonstrukciju građevine s početka 20. stoljeća.U doba Austrije u tadašnjoj  L'Alhambri /danas Kino Valli/ čija je namjena prostor za okupljanje i zabavljanje prikazuju se filmovi.




Godine 1919. dvorana se proširuje kako bi zadovoljila potrebe tadašnje Pule.Od 1950. godine kino je preimenovano u Kino Zagreb.




Jedan je od 4 kinematografa koji dugi niz godina postoje u Puli a danas i jedino.Uz Kino Zagreb postoje još i Kino Partizan /danas jednim dijelom kockarnica  a predvorje ugostiteljski objekt , Kino Beograd (najveće od 4 kinematografa) danas dijelom poslovni prostori a dvorana parking , Kino Istra nadomak Arene dugo godina s repertoarom za "odrasle" jedno vrijeme trgovina a prostor često zjapi prazno. Javna ustanova Pula Film Festival zajedno sa Kinom Valli djeluju u istoj građevini na pulskim Giardinima.

Suvremeni prostori pružaju mogućnost za rad festivalski djelatnika a kino za prikazivanje filmova odnedavno i u 3D tehnici.

 




No naravno nije sve teklo glatko.Politika je  morala  dignutu tenzije oko imena pulskog Kina.
Podsjetimo se na Alidu Valli(Pula, 31. V. 1921 –  Rim, 21. IV. 2006.).



 

Rođena puljanka obilježila je svjetsku kinematografiju brojnim filmovima.Ja bi za ovu prigodu izdvojio film "Treći čovjek" redatelja Carola Reeda (1949).Okušala se i u Hoolywoodu a popularnost je stekla u melodramama , komedijama i  takozvanim filmovima bijelih telefona.

 FILMOGRAFIJA
Il cappello a tre punte (1934.)I due sergenti (1936.)L'ultima nemica (1937.)Sono stato io! (1937.)Il feroce Saladino (1937.)Mille lire al mese (1938.)Ma l'amor mio non muore (također poznat kao L'amore mio non muore, 1938.)L'ha fatto una signora (1938.)La casa del peccato (1938.)Ballo al castello (1939.)Assenza ingiustificata (1939.)Taverna rossa (1940.)La prima donna che passa (1940.)Oltre l'amore (1940.)Manon Lescaut (1939.)Piccolo mondo antico (1941.)Luce nelle tenebre (1941.)Ore 9 lezione di chimica (1941.)L'amante segreta (1941.)Stasera niente di nuovo (1942.)Catene invisibili (1942.)Le due orfanelle (1942.)We the Living (1942.)Addio Kira (1942.)T'amerò sempre (1943.)I pagliacci (1943.)Apparizione (1943.)Circo equestre Za-bum (1944.)La vita ricomincia (1945.)Il canto della vita (1945.)Eugenia Grandet (1947.)Slučaj Paradine (1947.)The Miracle of the Bells (1948.)Treći čovjek (1949.)The White Tower (1950.)Walk Softly, Stranger (1950.)L'ultimo incontro (1951.)Les Miracles n'ont lieu qu'une fois (1951.)La mano dello straniero (1952.)Il mondo le condanna (1953.)Les Amants de Tolède (1953.)Siamo donne (Segment: "Alida Valli", 1953.)Senso (1954.)L'amore più bello (1957.)La grande strada azzurra (1957.)Il grido (1957.)This Angry Age (1958.)The Night Heaven Fell (Les Bijoutiers du clair de lune) (1958.)Eyes Without a Face (1959.)Signé Arsène Lupin (1959.)Le Dialogue des Carmélites (1960.)Treno di Natale (1960.)Il peccato degli anni verdi (1960.)Le gigolo (1960.)The Long Absence (1961.)La fille du torrent (1961.)Il disordine (1962.)Homenaje a la hora de la siesta (1962.)The Happy Thieves (1962.)Al otro lado de la ciudad (1962.)L'Autre femme (1963.)A la salida (1963.)Ophelia (1963.)El Valle de las espadasl (1963.)El hombre de papel (1963.)Umorismo nero (epizoda "La vedova", 1965.)Edipo re (1967.)La strategia del ragno (1970.)Le champignon (1970.)La prima notte di quiete, režirao Valerio Zurlini (1972.)L'occhio nel labirinto (1972.)Diario di un italiano (1973.)La casa dell'esorcismo (1973.)No es nada mamá, sólo un juego (1973.)Casa dell'esorcismo, La (alias Lisa and the Devil)L'Anticristo (1974.)Tendre Dracula (1974.)Il caso Raoul (1975.)La Chair de l'orchidée (1975.)Ce cher Victor (1975.)Novecento (1976.)Le jeu du solitaire (1976.)Cassandra Crossing (1976.)Berlinguer ti voglio bene (1977.)Suspiria (1977.)Suor Omicidi (1978.)Un cuore semplice (1978.)Porco mondo (1978.)Indagine su un delitto perfetto (1978.)La luna (1979.)Zoo zéro (1979.)Inferno (1980.)Aquella casa en las afueras (1980.)Sezona mira u Parizu (1981.)La caduta degli angeli ribelli (1981.)Sogni mostruosamente proibiti (1982.)Segreti, segreti (1985.)Aspern (1985.)Le jupon rouge (1987.)À notre regrettable époux (1988.)La bocca (1991.)Zitti e mosca (1991.)Bugie rosse (1993.)Il lungo silenzio (1993.)A Month by the Lake (1995.)Fotogrammi mortali (1996.)Il dolce rumore della vita (1999.)L'amore probabilmente (2000.)Vino santo (2000.)Semana santa (2002.)

Alida Valli Pulu je napustila 1935. godine , dok je pravi egzodus talijana tek uslijedio.Kratak film Pola, una città che muore prikazuje odlazak talijana iz pule 1946. godine a mojim potencijalnim posjetiteljima pruža sliku Pule iz nekih davnih dana.



Pola, una città che muore/Pula , grad koji umire / Pula 1946/7 from Tibor on Vimeo.

Video materijal govori o egzodusu Talijana iz Pule 1947. godine.Materijal je postavljen na You Tube (standardna usluga) od strane Fondazione Giorgio Perlasca.Materijal je u cijelosti preuzet i postavljen na Vimeo uz tehničku obradu tj posvjetljivanje slike za 10%.Video materijal koristim na postovima kako bi posjetitelji bloga vidjeli Pulu iz nekih davnih dana u ovom slučaju poratna Pula.

Od 2008. godine pulsko kino nosi naziv ove puljanke.Današnji festivalski centar smješten je u Zajednici Talijana u Puli, popularnom Circolu.Circolo je mjesto druženja filmskih djelatnika s novinarima i puljanima.Osim  u Areni filmovi se prikazuju i na pulskom Kaštelu (mletačkoj utvrdi ujedno i sjedište Povijesno-pomoskog muzeja Istre).






Prostor je rezerviran za kinoprodukciju stranih država a program traje oko tjedan dana i ujedno je uvod u službeni natjecateljski dio pulskog festivala i famozno svečano otvorenje uz zanimljiv program praćen vatrometom.



Na pulskj portarati postavljen je veliki reklamni LED ekran na kojem se prikazuju dokumentarni i animirani filmovi.Na pulskoj Portarati postavljeni su i reklamni panoi sa programom i plakatima igranih filmova koji se prikazuju u Areni.






Goste festivala dočekao je antički kameni pločnik i nitko pretjerano nije mario za crveni tepih.Glamura je bilo i bez tepiha.Posjete Puli i festivalu mega zvijezda Hollywooda davnih godina nije nedostajalo.Pulu su tako posjetili  Orson Welles, Sophija Loren, Sam Peckinpah, Richard Burton, Elizabeth Taylor, Yul Brynner  a u  novijoj povijesti  John Malkovich, Ralph Fiennes, Ben Kingsleyj, Jeremyj Irons i mnogi drugi.




Festival je celuloidni uradak nagrađivao brojnim arenama.

Nacionalni natjecateljski program:

Velika Zlatna Arena za najbolji film,Zlatna arena za režiju,Zlatna Arena za scenarij,Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu,Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu,Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu,Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu,Zlatna arena za kameru,Zlatna arena za montažu,Zlatna arena za glazbu,Zlatna arena za scenografiju,Zlatna arena za kostimografiju

Ocjenjivački sud može dodijeliti još tri posebne Zlatne Arene:

Zlatna arena za masku,Zlatna arena za ton,Zlatna arena za specijalne efekte u filmu,

Međunarodni natjecateljski program:

Zlatna arena za najbolji film,Zlatna arena za režiju,Zlatna arena za najbolju glavnu ulogu

Ostale kategorije:

Nagrada Breza za najboljeg debitanta iz jedne od gore navedenih kategorija

Zlatna vrata Pule - nagrada publike za najbolji film prema glasovima publike u Areni

Nagrada Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara za najbolji film

Nagrada Fabijan Šovagović Hrvatskoga društva filmskih kritičara za posebni glumački prinos hrvatskoj kinematografij

Nagrada Marijan Rotar dodjeljuje se pojedincima i ustanovama koji su podjednako svojim idejama i djelima spojili Pulu i film.

Dobri poznavaoci festivala primjet će vjerujem kako su izbačene brojne srebrne i brončane arene.Nestala je i nagrada publike Jelen koja je uvedena 1958. godine.




Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Grada Pule ,Istarske županije ,Ministarstva kulture Republike Hrvatske uz brojne sponzore i donatore.




Prošlogodišnjem ceremonijalu svečanog otvaranja 59. Pula film festivala pridružio se i visoki gost predsjednika Ive Josipovića , glavni tajnik Un-a gospodin Ban Ki-mun ujedno i veliki filmofil te se publici u Areni i gledateljima pred malim ekranima obratio kratkim govorom a video zapis možete vidjeti ispod ovog teksta.



Dvotjedno ljetno druženje pulske publike traje 60 godina.Tragajući za informacijama o festivalu ponavljala se gotovo identična priča o razasutim i nesređenim materijalima , a neki su  i zauvijek izgubljeni.



Izvori:Istrapedija , Istarska enciklopedija , Večernji list , Jutarnji list , Glas Istre , 207 Festivalskih dana u Puli,Orel,Štandeker i Rotar u Puli , Filmska kultura br. 87/88

VELIKO HVALA IGORU ROTARU NA USTUPLJENIM FOTOGRAFIJAMA

POGLEDAJ NOVI POST

tibor-pula @ 13:01 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, lipanj 18, 2013
.

 


Photo Cube Generator

HISTRI U ISTRI

 

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Najveći ovogodišnji projekt  Arheološkog muzeja Istre otvoren je 16. svibnja u Muzejsko - galerijskom prostoru Sveta srca (link).Svečanosti otvaranja izložbe prisustvovali su brojni uzvanici a pozdravnim govorima posjetiteljima su se obratili direktor Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo , pulski gradonačelnik Boris Miletić i donedavno istarski župan Ivan Jakovčić.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Brojnim posjetiteljima izložbu je predstavila  autorica izložbe Kristina Mihovilović.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Program svečanog otvaranja izložbe upotpunili su  članovi glumačke skupine Istra Inspirita.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Izveli su scenu iz djela "Epulon, kralj histarski" Antonija Constantina Albertinija .Za ovu prigodu etnomuzikolog Dario Marušić izradio je replike muzičkih instrumenata te okupljenoj publici pokušao prezentirati muziku kakvu su  pretpostavimo svirali Histri.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

 

Posjetitelji u Svetim srcima mogu vidjeti brojne izloške od kamene plastike , žrtvenike Histarskih božanstava , uporabne predmete iz svakodnevnog života  i brojne žare iz Histarskih nekropola.Izložba pokriva cijelo "trajanje" Histra ili vremensko razdoblje od 13. tj. 12. st. pr. Kr. pa sve do 177.god pr.Kr. ili pada Nezakcija današnje Vizače kada se plemena polako romaniziraju.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA




HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Histri , po kojemu današnji poluotok nosi ime Istra ,pleme je  koje se pojavljuje u okviru kasnobrončane kašteljirske kulture.Po nekima im se pripisuje ilirsko podrijetlo no to se nemože sa sigurnošću potvrditi.Istarski poluotok određuju sjeverno masiv Ćićarije , istočno zaljev Preluka a zapadno zaljev Muggia.




Prema dosadašnjim podacima, a koji su rezultat arheoloških istraživanja prostor Histra  ograničen je na dio istarskog poluotoka i to na zapadu rijekom Rižanom na sjeveru masivom Ćićarije a na istoku rijekom Rašom što je ujedno i granica (etnička) sa Liburnima.Kasnobrončana kašteljirska kultura doživljava velike promjene tijekom 12.st. pr. Kr.Nekadašnji starosjedioci i graditelji famoznih gradina nestaju i počinje novo poglavlje u povijesti istarskog poluotoka.Život se nastavlja na novim gradinama a novost koja se pojavljuje u životu brončanodobnih plemena jeste u načinu ukopa pokojnika.U brončano doba uobičajen način ukopa bio je inhumacija ili pokop pokojnika u humus tj. zemlju u intaktnom obliku.Tijekom 12. st. pr Kr. iznenada se pojavljuje obred incineracije ( sepulkralni obred) ili spaljivanje ljudskog tijela.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA




HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Ovakav način ukopa ljudskog tijela postaje jedini način ukopa tijekom tisuću godina postojanja Histra , sve do pojave Rimljana.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Tijelo pokojnika spaljivano je u posebnim prostorima ustrinima (ustrinum lat.) - mjesto za spaljivanje pokojnika.Pepeo sa ostacima odjeće i nakita brižno su skupljeni i stavljeni u žare-urne , posude od pečene gline uz dodavanje posebnih priloga koji su prethodno namjerno lomljeni ili deformirani.Grobne konstrukcije ovisile su o samom terenu , pa su tako žare polagane u iskopanu zemlju poput današnjih urni ili u mali sanduk sačinjen od četvrtastih vapnenih ploča , prostor uklesan u kamen i pokriven pločama od vapnenca ili jednostavno prekrivene kamenjem.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Postoje i nalazi većih grobnica , obzidane su od kamena a pokrivene sa većim kamenim pločama .Veće grobnice sadržavale su veći broj žara-urni , riječ je naime o porodičnim grobnicama.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Negdje su groblja podjeljena suhozidima pa se da zaključiti kako su pripadala različitim porodicama.Rijetko se nailazilo na nadgrobne spomenike , dok je samo dno groba ili ukopnog mjesta bilo prekriveno šljunkom ili sitno drobljenim kamenjem što je bio običaj i kod željeznodobnog načina ukopa pokojnika.Zabilježeni su i obredi na samim nekropolama.Obredna žrtvovanaj ili libacije potvrđena su nalazima lomljenih i spaljenih životinjskih kostiju.Histri žive na gradinama pa su najčeće groblja u podnožju pitoresknih istarskih brežuljaka no neka i na samim utvrđenim gradinama unutar bedema.Tijekom 12. stoljeća pr. Kr. na većem dijelu središnje Europe prevladava kultura žarnih polja.Neka od najznačajnijh mjesta gdje se kontiunirano prati pokapanje sve do pojave Rimljana jesu Pula , Picugi , Limska gradina i posljednje uporište Histra Nezakcij.Upravo nekropole ili groblja Histra pružaju najviše podataka o životu , kulturi i kontaktima sa susjednim krajevima.Histri se bave stočarstvom , poljodjeljstvom , ribolovom izrađuju keramičko posuđe što potvrđuju nalazi na brojnim arheološkim nalazištima.U posljednjem uporištu Histra pronađena je i peć za keramiku čiju rekonstrukciju također možete vidjeti na izložbi.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Histri su vješti u obradi metala kako oružja  tako i nakita .Histri su vješti i u obradi kamena.Oblikovali su svoje "gradove" koristeći kamen s vrha brežuljka za gradnju nastambi , zidina i formiranje terasa.Vješti kamenoklesari izrađivali su skulpture te kamenoklesarskim oruđem ukrašavali kamene ploče raznim motivima.Najveći dio nalaza potječe iz Nezakcija poput konjanika teškog gotovo 1500 kilograma.HISTRI U ISTRI - SVETA SRCAPovjesničari najveći dio ovih nalaza datiraju oko 7. st. pr. Kr.Pretpostavka je kako su kameni  ulomci nađeni u Nezakciju dijelovi grobnih škrinja te da je u Nezakciju postojao hram posvećen kultu pokojnika ili mrtvih poput sličnih hramova u južnoj Italiji.Na samom ulazu u Sveta srca zanimljiv je žrtvenik posvećen dosad jedinom poznatom muškom božanstvu  Melosocus (numi Melosoco Augusto) koji je izvađen iz Golubinčine jame nedaleko Raklja.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA  

Eia se pojavljuje u posvetama, imenovana kao Augusta na trima natpisima iz Pule, na dvama iz Nezakcija (gdje se veže uz italsku Bona dea) i na jednom natpisu iz Dvigrada. Boria, koja se poistovjećuju burom,jakim vjetrom.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA




U brojnim vitrinama izložbenog prostora sažeta je povjest poluotoka točnije ona u nekih tisuću godina prije Krista.Nemojte zaboraviti pogled usmjeriti na pod gdje su brojevima točnije stoljećima označena razdoblja iz kojih potječu nalazi.Izložba je efektno upotpunjena brojnim videozapisima , 3D rekonstrukcijama , praćena katalozima i publikacijama.

HISTRI U ISTRI - SVETA SRCA

Arheološki muzej Istre postavio je brojne videozapise na You Tube čije linkove možete "dohvatiti" na dnu posta.Cijela manifestacija medijski je izuzetno praćena dok je sama izložba dobila i svoju internetsku stranicu koju i sam koristim kao izvor.Histri u Istri ( l i n k )




       Prikaži kartu (LINK)






Foto galerija



Izvori:Histri u Istri / Put kroz svijet starih Histra /Kristina Mihovilović

          Istrapedija

          Istarska enciklopedija

          www.histi u istri.hr



Link




Slike u izvornoj veličini :           LINK (OVDJE)

POGLEDAJ NOVI POST

tibor-pula @ 21:29 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, lipanj 9, 2013
.

Posjet Puli Irskog predsjednika Michaela D. Higginsa sa suprugom Sabinom organiziran je u sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj te susreta s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem na Brijunima.

IMG_2976




 Izuzetno lijep i sunčan dan gosti su iskoristili za razgledavanje znamenitosti grada Pule.Irski predsjednik u pratnji supruge Sabine razgledo je Vespanzijanovo zdanje ili pulsku arenu te se oko 16 sati uputio na Trg Portaratu.

IMG_2934

IMG_2936

IMG_2937

IMG_2950




Domaćini irskom predsjedniku bili su novoizabrani župan Valter Flego i njegov zamjenik Miodrag Čerina te pulski gradonačelnik Boris Miletić.Ravnatelj pulskog Arheloškog muzeja Istre Darko Komšo upoznao je goste s bogatom pulskom povješću.Portaratu krase dvije znamenitosti.Slavoluk obitelji Sergijevaca te skulptura Jamesa Joyce-a rad akademskog kipara Mate Čvrljka iz Labina.

IMG_2984




Na ulazu u Caffe Uliks goste je pozdravio vlasnik kafića Denis Bimbašić.Ivana Vareško , nećakinja vlasnika kafića prvoj dami Irske predsjednikovoj supruzi Sabini predala je buket cvijeća.

IMG_2955

IMG_2964




Visoki gosti osobno su se upoznali sa akademskim kiparom Matom Čvrljkom i njegovom suprugom.Predsjednik Higgins dobio je na poklon monografiju "Mate Čvrljak" autora Berislava Valušeka.

IMG_2962




Druženje se nastavilo uz piće na terasi kafića gdje od 2003. godine za stolom "sjedi i čeka svoju kavu" James Joyce.

IMG_2988

IMG_3003




Branislav Bimbašić predsjedniku Irske pokazao je fotoalbum s fotografijama prikupljenim od samog početka rada na skulpturi do postavljanja te svečanog otkrivanja skulpture 2003. godine.

IMG_3012

IMG_3014

Predsjednika je posebno oduševila fotografija sa svečanosti otkrivanja skulpture 13. rujna 2003. godine.Prisjetimo se , skulpturu su otkrili Luciano Delbianco tadašnji gradonačelnik Pule i predsjednik Zastupničkog doma Irskog Parlamenta dr.Rory O'Hanlon .







Organizatori projekta Bloomsday upoznali su Predsjednika Irske sa samim projektom i uručili mu prigodni poklon.

IMG_3018

IMG_3024




Uliks je objavljen 1922. godine dok je ovaj u kojem radim nastao 1989. godine.Visoki gosti sa osobitim zanimanjem razgledali su kutak o književniku i "Uliksu".

IMG_3043

IMG_3051

IMG_3060

IMG_3057

IMG_3064

IMG_3067




Predsjednik se u pratnji supruge Sabine , zadržao  40 minuta u ugodnom druženju sa političkom elitom grada , županije , autorom skulpture te obitelji Bimbašić i nama djelatnicim kafića.

IMG_3074

IMG_3076




Portaratu je napustio u 16.40 s pozivom na ponovni susret.




IMG_3082

                                                                  FOTOALBUM






POGLEDAJ NOVI POST

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 20:53 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 2, 2012
.

IMG_12701

Arena Ice Fever - Pula 2012.

 


Photo Cube Generator

Legenda o gradnji  pulske arene - Divić-grada

U davno doba Istru su nastavale vile. Noću bi plesale po livadama i šumskim proplancima, ponekad bi se i ukazale običnim ljudima, ali nikad nikome nisu učinile ništa nažao. Vile iz istarskih legendi mogu čovjeku podariti sreću, a često su i graditeljice. Pripovijeda se tako da su vile gradile Arenu u Puli. Cijelu su noć nosile kamenje s Učke, slagale ga uokrug i tako je red po red nastajao njihov grad, Divić-grad (staroslavenski naziv za čudo je divić). Ali, kako su vile stvorenja noći, gradit su mogle tek dok se ne začuje prvi pijetao. Vile su morale prekinuti posao i pobjeći da ih ljudi ne spaze. Njihov je Divić-grad ostao nedovršen i zato je Arena danas bez krova. Širom Istre, od Učke do mora, ostalo je rasuto ogromno kamenje koje su vile nosile da ga ugrade u Arenu, ali ih je pijetlov glas u tome omeo, i vile su kamenje morale ispustiti na mjestu na kojem su se zatekle. ( wikipedija).



Arena Ice Fever Pula MMXII from medvescakzagreb on Vimeo.

www.medvescak.com

Leptir TV for KHL Medveščak Zagreb

September 2012

I tako su vile ostavile nedovršenim svoj grad , upravo onakvim kakvim ga puljani koriste kao najljepšu pozornicu na svijetu.Tako naravno glasi jedna lijepa legenda  , no stvarnost je ipak drugčija.Gradnja amfiteatra u puli započela je u Augustovo doba.

Untitled_Panorama21

Tada je podignuta nešto manja građevina , a današnji oblik dobiva za vrijeme vladavine dinastije Flavijevaca , zato je i najčešće zovu Vespanzijanova arena.Zahvaljujući djelomičnoj rekonstrukciji stepeništa 1932. godine prostor pulske arene postao je pogodan za izvođenje brojnih priredbi .Festival Igranog Filma najznačajnija je manifestacija koja se održava u areni.

Arena Ice Fever - Pula 2012.

Nikada u povijesti nije održana neka sportska manifestacija.Zvučalo je na prvi pogled nevjerojatno održati hokej na ledu u areni.Pogotovo sredinom rujna kada su temperature još uvijek visoke a vrijeme zna biti često i promjenjivo.Kao iz inata cijela je godina nadprosječno topla pa su i rujanske temperature iznad 30°C.Trebalo je hrabrosti , i puno truda organizirati hokej u pulskoj areni.

22 megategljača u Pulu dopremaju 150 tona opreme potrebne za organizaciju spektakla.Prijevoz je povjeren domaćoj  tvrtki TRAST  , inače dugogodišnjem partneru KHL Medveščak Zagreb.Oprema u Pulu dolazi neradnim danima u nekoliko etapa , a dio se u arenu iskrcava posebnim dizalicama kako bi se udovoljilo strogim zahtjevima Konzervatorskog odjela iz Pule.

IMG_1247

Ledena površina pripremala se od 8. rujna a povjerena je timu iz Italije u suradnji sa skandinavskim stručnjacima.Za tu potrebu izgrađena je posebna platforma veličine 1900 m2.Dimenzija ledene površine iznosila je 57 x 26 metara.Led se pripremao noću.Za pripremu i održavanje leda potrebno je bilo osigurati 30.000 litara vode i 15.000 litara glikola, a zbog redukcije vode korištena je tehnološka voda iz vodocrpilišta Valdragon 5 .

IMG_1540

Dnevne temperature prelaze uobičajene vrijednosti pa se danju ledena površina prekriva sa 1.800 četvornih metara posebne folije.Ledena površina održava se na - 12°C a o istoj se danonoćno brinu brojni radnici .Ispod drvenog podesta na kojoj se pripremala ledena površina provučeno je oko 2500 metara cijevi.Snažni strojevi koji  "hlade" i čuvaju led smješteni su izvan amfiteatra.

Arena Ice Fever - Pula 2012.

Nekolicina stanara požalila se na buku koju proizvode strojevi pa je tijekom održavanja ovog sportskog događaja stanarima ponuđen privremeni smještaj na nekom "mirnijem" mjestu.Led koji je stvaran za potrebe hokeja bio je debljine  6-8 centimetara a  u samaom ledu "zaleđeno" je oko 100 litara posebne boje.Snažno jugo uz nešto kiše oštetile su led na nekoliko mjesta u noći s 12 na 13 rujan.Ugašeni su i strojevi za održavanje leda na nekoliko sati zbog pada napona u elektroenergetskoj mreži.Cijela situacija pred sam početak spektakla bila je vrlo neizvjesna.Led u pulskoj areni nije bio nimalo ružičast kao na slici koju vidite ispod.

IMG_1455

Vjerujem da se radilo o nekom zatvorenom prostoru utakmica nebi bila ni održana.Stroj za održavanje leda skidao je sloj leda  pomješan sa puno vode.Prva od ukupno tri susreta na pulskom ledu umjesto u 21 sat započeo je u 23 sata.

IMG_1245

Publici koja ni na tren nije odustala od spektakla ponuđeno je oko 6000 besplatnih piva Pan kako bi utažili žeđ i nezadovoljstvo kašnjnjem utakmice.Zbog problema sa ledom domaćini - KHL MEDVEŠČAK trening za utakmice na pulskom ledu odrađuju u Zagrebu.Pulsku arenu obilaze 13. rujna između 20 i 21 sat u društvu direktora Arheološkog muzeja Istre Darka Komše i nekolicine navijača.

 

IMG_1187

IMG_12051

Pogled s nevjericom na oštećenu ledenu površinu i pogled iz ptičje perspektive na samu arenu.Za ovu potrebu arena je dosegnula 1/3 svog nekadašnjeg kapaciteta.Naime kad je bila u funkciji kao rimski amfiteatar namjenjen za gladijatorske borbe magao je primiti oko 23.000 gledalaca.

IMG_1249

 

IMG_1240

Tijekom ljetnih manifestacije primjerice za vrijeme održavanja Pula Film Festivala broj gledalaca iznosi od 4.500 do 5000.Dodatnih 3000 mjesta za hokejom nabrijane navijače obezbjeđeno je postavljanjem tribina do samog trećeg kata amfiteatra.Pod trećim katom podrazumjevamo pravokutne prozore i sa unutarnje strane zidnog plašta građevine nazubljeni dio koji je služio kao ležišta za drvene grede posljednjeg kata gledališta amfiteatra namjenjen običnom puku ili u prijevodu sirotinji.Povećanje kapaciteta za oko 3000 mjesta u pulskoj areni nabavkom kvalitetnih montažnih tribina čija cijena iznosi prema nekim procjenama oko 300.000 eura bio bi ekonomski isplativ potez smatraju u Gradu puli no pitanje je odakle prikupiti novac.Za potrebe Arena Ice Fever-a postavljene tribine dobile su i zanimljiva antička imena.

Gornji prsten

 

IMG_1180



 MODERNA, MODERNA NORTH, MODERNA SOUTH

 Donji prsten  

 

Untitled_Panorama11222



 ANTIQUA, ANTIQUA NORTH, ANTIQUA SOUTH; HISTRIA NORTH, HISTRIA SOUTH CIRCO IMPERIUM, CIRCO SENATUS; C.S. NORTH, C.S. SOUTH

 Mjesta uz led (ICE)

 

Arena Ice Fever - Pula 2012.


GLADIATOR    
 

 

Cijene ulaznica  od 190 kn (EUR 25.00) do 625 kn (EUR 82.50).

001

 


Od samog početka tj. pripreme pulske arene za ovaj veliki sportski događaj vladalo je izuzetno zanimanje svetskih tiskanih i elektroničkih medija.Brzinom svjetlosti fotografije pulske arene obišle su svijet.Za sam događaj u puli je akreditaciju zatražilo čak 500 novinara i 360 fotografa.Vodeći svjetski mediji izvještavali su iz Pule poput  BBC-a i CNN-a.Raspisali su se i brojni sportski portali na internetu.Novinarska tj. fotoreporterska elita dobila je i poseban kutak na tribinama kako bi mogli bez poteškoća fotografirati .

IMG_1281

Odigrane su ukupno tri utakmice.Naravno ne računajući prvu večer koja je organizatorima vjereujem ostala u ne baš lijepom sjećanju zbog tehničkih problema s ledom hokej je praćen i  uz izravni prijenos na televizij.

14 rujan 2012.KHL MEDVEŠČAK - HDD TELEMACH OLIMPIJA 2:3 (0:1, 0:2, 2:0)
Pula - Arena Pula. Gledatelja 7130. Suci: Gebei, Smetana, Nemeth, Zehenthofer.
STRIJELCI:
0:1 OLI Ratchuk (McBride, 14)0:2 OLI Freeman (Ratchuk, 31)0:3 OLI Ankerst (Andrew, McBride, 39) PP11:3 MED Zanoški (Miller, 43)2:3 MED Naglich (Martinović, 48)
KHL MEDVEŠČAK: Kristan, Ouzas, Letang, Waugh, Greentree, Leavitt, Perkovich, Sertich, Martinović, Miller, Buck, Zanoški, MacAulay, Bozic, Fraser, Brine, Naglich, Vedlin, Šijan, Koren, Yelovich, Huculak.
HDD TELEMACH OLIMPIJA: Kuhn, Boh, Ratchuk, Grahut, Ž. Pance, Mušič, E. Pance, Andrew, Coulombe, D'Alvise, McBride, Ankerst, Dervarič, Erman, Verlič, Hočevar, Ropret, Groznik, Imbeault, Freeman, Ferguson, Pesjak.
ISKLJUČENJA: Medveščak 19, Olimpija 21.
UDARCI NA GOL: Medveščak 44, Olimpija 31.



 


15 rujan 2012.KHL MEDVEŠČAK - GAZPROMEXPORT 3:10 (0:5, 1:3, 2:2)
KHL MEDVEŠČAK: Ulčar, Sinanović, Glad, Ilijaš, Almer, Kos, M. Lovrenčić, S. Belić, S. Kumar, Brumerčik, Spajić, Jačmenjak, Ratej, MacLean, Kožić, Gojanović, Žibret, Belinić, Mlađenović, Peruzzi, Rajher, Žagar, Zujić, Franja, Vnuk, Pirnat, Grošić, Švigir, M. Kumar.
GAZPROMEXPORT: Miškin, Mihajlovski, Kamaletdinov, Zimakov, Štepa, Lisenko, Jaščin, Terehov, Mironov, Toržkov, Medvjedev, Kamenski, Popov, Boriskov, Kovaljenko, Čižmin, Tepljakov, Pogonin, Romašin, Varitski.

IMG_1208

 


16. rujan 2012.KHL MEDVEŠČAK - UPC VIENNA CAPITALS 4:1 (1:0, 2:0, 1:1)
PULA - Arena Pula. Gledatelja 7130. Suci: Falkner, Trilar, Hofer, Hribar.
STRIJELCI:
1:0 MED Greentree (Sertich, Naglich, 12) PP22:0 MED Martinović (Leavitt, Perkovich, 24)3:0 MED Brine (Naglich, Greentree, 27)3:1 VIC Veideman (Romano, Soares, 45) PP14:1 MED Zanoški (Waugh, Brine, 60) EN
KHL MEDVEŠČAK: Ouzas, Kristan, Letang, Waugh, Zanoški, Brine, Perkovich, Sertich, Martinović, Greentree, Naglich, C. Fraser, MacAulay, Bozic, Hebar, Leavitt, Buck, Blagus, Šijan, Koren, Kostović, Huculak.
UPC VIENNA CAPITALS: Weinhandl, Zaba, Bjornlie, A. Lakos, Soares, Olsson, Schiechl, J. Fraser, P. Lakos, Fortier, Gratton, Romano, Veideman, Schweda, Woger, Blatny, Ferland, Draschkowitz, Fischer, Pinter, Schlacher.
ISKLJUČENJA: Medveščak 20, Vienna 14.
UDARCI NA GOL: Medveščak 28, Vienna 30.



 


Posjetio sam 2 večeri i naravno uživao u sportu koji je pomalo i nepoznat i malo praćen u Puli.Treće večeri nadoknađen je program tj ceremonijal otvaranja uz zanimljiv program a djelić možete vidjeti na video zapisu ispod teksta.




Hokejom na ledu pulska arena otvorila je širom vrata nekim novim manifestacijam a ova sportska pokazala kako se može organizirati gotovo nezamislivo i na prvi pogled nemoguća stvar.Uz sportska događanja u areni na pulskom Trgu Nimfej tj. popularnoj Karolini organiziran je  malonogometni turnir u suradnji sa sportskim klubom Veruda.Za tu prigodu trgu je nadjenuto ime Circus Maximus.




IMG_1183 

Organizator projekta Ozren Muller te brojne ekipe za postavljanje i održavanje leda odradili su džinovski posao.Projekat je financiran prodajom ulaznica , reklamama uz potporu sponzora i donatora.Projekat je težak 3.200.000 kuna.Puljanima se pružila neponovljiva prilika uživati u hokeju na ledu ali i klizati se u rujnu na ledu u areni.Promoviran je sport , grad pula njezina antička povijest ali i država u cjelosti.Rujan je to za pamćenje.

 

Untitled_Panorama15698 

Izvori: Glas Istre

            Večernji list

            Jutarnji list

            Sportski portali

             Službene stranice KHL MEDVEŠČAK 

             Video zapis: 24 sata , leptir tv (uplodovan na photobucket)

             Photo Cube generator : korišten žig manifestacije    

             You Tube: flash zapis / mp4- snimano aparatom  Canon 600D - korišten žig manifestacije

 

Untitled_Panorama11_edited-1

Slike u izvornoj veličini :           LINK (OVDJE)

Slike na    ....DOVOLJNO JE KLIKNUTI NA BILO KOJU SLIKU ...SLUŽI KAO LINK

 

POGLEDAJ NOVI POST

tibor-pula @ 22:32 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, kolovoz 19, 2012
.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA


Photo Cube Generator

 




PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

59. Pula započela je 14. srpnja i trajala 15 dana , do 28 srpnja Rekordan je po broju posjetitelja u neovisnoj Hrvatskoj.Filmove je pogledalo ukupno 50.478 gledatelja , usporedbe radi prošle godine broj gledatelja bio je 35.800.U dva festivalska tjedna prikazan je ukupno 151 film i održano  ukupno 13 koncerata.Pulski filmofili mogli su uživati u čaroliji celuloidne vrpce na više lokacija.Fimovi se prikazuju u drevnom Vespanzijanovom zdanju-pulskoj areni , kinu Valli i na Kaštelu.Za one najmlade rezerviran je prostor na Portarati.U nacionaolnom programu prikazano je ukupno 14 igranih filmova a prosjecna posjecenost bila je 4.166 gledatelja po filmu.



Po prvi put u arenu je zakoračio i film snimljen u 3D tehnici snimanja i prikazivanja.Projekciju filma pratilo je 5.920 gledatelja čime je postignut i rekord gledanja filma prikazanog na otvorenom proizvedenog u 3D tehnici u svijetu .Riječ je o hrvatskom  filmu 'Slučajni prolaznik' Joze Patljaka.




PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA - PLAKATI IGRANIH FILMOVA

Za ovu potrebu Cinestar je ustupio sustav REALD3XL ,  kinoprojektor s objektivima koji omogućuju projekciju 3D slike, posebno ozvučenje i za ovu potrebu srebrno , vrlo osjetljivo platno.Festival je tijekom svojih 59 ljeta ugostio broljne poznate osobe.Već je tradicija da je pokrovitelj festivala predsjednik države pa je tako 59. pulu otvorio predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

No ova će pula ostati zabilježena i po posjeti vrlo visokog gosta , glavnog tajnika UN-a , gospodina Ban Ki-moon-a.Zahvaljujući činjenici kako je upravo u srpnju 2012. godine glavni tajnik UN-a boravio u našoj regiji ,pružila se neponovljiva prilika ugostiti kako kaže i sam velikog filmofila.Praćen domaćom političkom elitom glavni tajnik UN-a obratio se publici u pulskoj areni .(klikni play).

 



Publici se obratila i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

Tijekom svečanog otvaranja uslijedio je i kratak foršpan filmova  te razgovor s redateljima filmova u nacionalnoj konkurenciji.Iako je festival počeo 14 srpnja , najčešce čekamo samu svečanost otvaranja i prigodni vatromet.Svečanost otvaranja festivala započela je u 21. srpnja u 21.30 sati pred brojnom publikom u areni i brojnim građanima izvan arene.

 



Vatromet je trajao nešto manje od 7 minuta , a kako je izgledao viđen iz arene možete vidjeti u videozapisu.Festivalski centar smješten je u Zajednici Talijana popularnom Cicolu.Circolo djeluje u prostorima  nekadašnje pivnice  Stadt Pilsen , sadržaji su obnovljeni 1999. godine i od tada je Circolo jedan od značajnih kulturnih sadržaja grada Pule.Zanimljivo je kako je u neposrednom susjedstvu festivalskog centra na prostoru gdje je smještena zgrada FINE (bivši SDK , ZAP) 1912. godine otvoren četvrti kinematograf u Puli.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

Kino "Ideal" počeo je raditi u rujnu  a vlasnik kina bio je Nikolo Martin.Nikolo je po struci bio mehaničar i instalater električne rasvjete.U Trstu je još 1908. godine položio ispit za kinooperatera i vrlo je  vjerojatno do opremanja vlastitog kina radio u nekim pulskim kinima kao kinooperater.Valja znati kako su tadašnja pulska kina imala oko stotinjak mjesta (max. 160) i smještena su uglavnom u preuređenim prostorima zgrada , primjerice na Portarati "Minerva" ili u ulici Sergijevaca "Edison".Festivalski centar dugo je godina bio smješten u zgradi Marine Casina - Dom hrvatskih branitelja Pula.

IMG_3358

Zanimljivo je kako se slijedeće godine poklapaju dvije obljetnice.Naime 1913. izgrađen je Marine Casino , građevina koja je bila i ostala kulturni centar grada slavi 100 godina postojanja dok Festival igranog filma slavi slijedeće godine 60. rođendan.Naravno nesmijemo zaboraviti još jednu građevinu koja je odigrala značajnu ulogu vezanu za Filmski festival.Riječ je o Hotelu "Riviera" izgrađenom 1908. godine i naravno nevjerojatno ali nažalost istinito jedini je gradski hotel u gradu izuzmemo li neke mini-hotele.

IMG_1212

U počecima festivala do jutarnjih sati brojni novinari na pisaćim strojevima pisali su izvještaje o baš svakoj sitnici koja se dogodila u filmskom životu bivše nam države.Događaj se odvijao na tersi hotela "Riviera" gdje su bili smješteni i festivalski gosti.Osim nagrada dodjeljene filmskim djelatnicima dodjeljena je i nagrada Marijan Rotar.Rotar je rođen u Sloveniji a u Pulu dolazi nakon svršetka Drugog svjetskog rata .Pokreće Reviju domaćih fimova u Areni odnosno 1. Pulski filmski festival 1954.Pojedincima koji su svojim idejama i djelima spojili Pulu i film Pulski filmski festival dodjeljuje nagradu Marijan Rotar.Dobitnik ovogodišnje nagrade je pulski profesionalni fotograf Duško Marušič-Čiči.Autor je brojnih fotografija koje su korištene kao podloga za plakate pulskog filmskog festivala.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

Čiči je slikao pulsku arenu s vatrogasnih ljestava tijekom svečanog otvaranja u nimalo idealnim uvjetima , i vjerujem napravio fotku za plakat 60. jubilarne pule.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA Autor fotografije Duško Marušić-Čiči


Festival je kao prijašnjih godina postavio info punkt i festivalski otok na pulskim Giardinima namjenjen festivalskim gostima.




Izvori: Dejan Kosanović , Kinematografske delatnosti u Puli 1896-1918 /Institut za film - Beograd /Festival         Jugoslovenskog igranog filma Pula 1988.

           Pula-Tri tisuće mita i stvarnosti

           Službene stranice javne ustanove Pula Film Festival

           Photo Cube Generator - korišten dio logotipa Pula Film Festivala

           You Tube - u video zapisima korišten promotivni materijal 59. Festivala igranog filma

           flickr - tibor-pula 1 - korištena fotografija amfiteatra -autor Duško Marušić - Čiči

           Turistički vodiči i prospekti grada Pule , istarpedija , wikipedija,Istarska enciklopedija,Glas Istre ,            Jutarnji list,Večernji list

Festival igranog filma u Puli (LINK)


Slike u izvornoj veličini :           LINK (OVDJE)

Slike u izvornoj veličini :          LINK (OVDJE)   PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA

Slike u izvornoj veličini :          LINK (OVDJE)      PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA - PLAKATI IGRANIH FILMOVA

POGLEDAJ NOVI POST

tibor-pula @ 23:07 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, srpanj 5, 2012

.

 
Photo Cube Generator

DANI ANTIKE  2012.








IMG_0601



Toponim Pula-Pola spominje se već u trećem stoljeću pr. Krista.Naime Aleksandrijski pjesnici Kalimah i Likofron spominju naselje u u pluralnom obliku "Polai" a u vezi s antičko-grčkom mitološkom pripovjetkom o Jasonu i Medeji koje su na bijegu iz Kolhide u domovinu progonili Kolhiđani.Kolhiđani nisu uspjeli uhvatiti bjegunce , a bojeći se kazne  po povratku u domovinu osnovali su novu naseobinu u kojoj ostaju u dobrovoljnom progonstvu.Samo ime Pola-Polai Kolhidskog je podrijetla i znači grad izgnanaca.Točan geoegrafski smještaj "grada izgnanaca" nije naveden već samo podatak da se nalazi u dubokom fjordu na istočnim obalama Jadrana koji je u to doba naseljen Ilirima.Naš grad kao naseobinu koju su osnovali Kolhiđani spominju Mela Pomponije i Plinije Stariji.Na istočnim obalama Jadrana a pogotovo na pulskom području postojalo je više naseobina pa tako Antun Gnirs prema Livijevim "populi" i "civitates Histriae" iznosi mišljenje kako se pluralni oblik "Polai" zapravo odnosi na skupinu protoilirskih i i ilirskih gradinskih naselja.Nema podataka o tome kako je Pula postala antičko-rimska naseobina  odmah poslije pada Nezakcija 177. god pr. Kr. ili 129. god. pr Kr. za vrijeme pohoda Gaja SempronijaTuditana protiv Istrana.Sredinom prvog st. prije Kr. Italijom bjesni građanski rat između Cezara , Pompeja i Krasa.Svršetkom rata 49. god pr. Kr. brojnim je legionarima pobjedničke Cezarove vojske trebalo dodjeliti zemlju kao naknadu i tako im osigurati budućnost.Sjeverni dio Italije već je koloniziran pa se krenulo u kolonizaciju rubnih dijelova.Pula je kao kolonija vrlo vjerojatno osnovana četrdesetih godina prvog st. pr. Kr. između Cezarove pobjede nad Pompejom Velikim (47.pr.Kr.) i njegova ubojstva na stubama Senata (15.III.44.pr.Kr.)








IMG_0576



Senat je odlučivao o broju kolonista te bi na određeno mjesto poslao dva činovnika koji su proveli uobičajene radnje poput posvećenja mjesta , određivanje opsega bedema , gradnje javnih , vjerskih objekata i sl. .Gaj Kasije Longin i  Gaj Kalpurnije Pizon bili su  činovnici koji su na neki način odredili antičke temelje našeg grada.Prvo poznato antičko ime grada Pule je



Pietas Iulia ( Colonia Pietas Iulia Pola).



Iulia  označava da je kolonija osnovana u doba ili pod patronatom jednog člana obitelji Julijevaca.Pietas , opća imenica koja označava osjećanje dužnosti prema bogovima , roditeljima , braći ,djeci te prema domovini.U drugom st. epigrafski je posvjedočeno drugo ime našeg grada no nezna se kada je došlo do promjene imena  a glasi 



 Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea



Često se spotaknemo o antiku u gradu u kojem živim.Svjedoci smo tome i danas pri gradnji obalnog kolektora na pulskoj Rivi.Gotovo svuda doslovce vrvi od tragova antičke povijesti.Koliko znamo o životu koji se odvijao prije dvije tisuće godina u našem gradu?Barem jedan dio odgovora na ova pitanja naći će znatiželjni građani i gosti grada na Danima antike.Na više gradskih lokacija održava se edukativno-izložbena manifestacija koja zna svake godine ugodno iznenaditi osmišljenim programima.



 
TRG PORTARATA - STARI ZANATI -OBRT "RASPADALICA",RIMSKE BOŽICE NA PORTARATI -UROŠ RAGUŽ,FELIX - "FERR",GLADIJATORSKI TRENING - "COLLEGIUM GLADIATORIUM"




Manifestacija se odvija na trgovima i ulicama grada Pule i nezaobilazno u pulskom amfiteatru.Na Portarati i ove godine poznata lica.Riječ je o starim zanatima , koji su ustuknuli pred suvremenim načinom proizvodnje.Ostali su tek stari alati i jako puno volje , truda i umjeća naravno i maštovitosti kako bi se prezentirali obrti iz doba antike.Obrt "Raspadalica" okuplja ljude koji jednostavno vole Istru.Prikazat će nam je onakvu kakva je bila prije dvije tisuće godina , u doba antike.







Uhvatit će se u koštac sa organiziranjem raznih izleta , bilo na nekom od istarskih proplanaka ili u dnu neke drage , pod zidinama drevnih istarskih gradova ili u nekom masliniku.Za one zahtjevne i željne adrenalina "Raspadalica" ima istoimeni robinzonski kamp sa uzletištem za glidere i zmajeve smješten iznad Buzeta na grebenu s kojeg se istra vidi kao na dlanu.Ljudi okupljeni u "Raspadalici" jednostavni su , zrače toplinom jednom rječju vole svoj posao a nadasve Istru.Dolaze iz raznih krajeva poluotoka , od Opatije do Pule.Na Portarati do trideset sudionika dočaralo je na trenutak antički život puljanima i gostima grada.Najčešće su cijele obitelji uključene u kreiranje sadržaja kojim će osvježiti turističku ponudu i otrgnuti zaboravu neka davna vremena iz povijesti istarskog poluotoka.







Nova iskustva stiču stalnim radom pa se tako iz godine u godinu pojavljuju novi suradnici i nove ideje .Postali su zapaženi od strane turističkih djelatnika Pule pri dododjeli "Zlatnog pera" održane na Brijunima pa su od tada stalni sudionici na Danima antike.



Robovlasništvo je klasno i izrabljivačko društveno uređenje.Pojavilo se davno ....kaže Wikipedija , kada su brojne stare civilizacije držale robove. Počinje raspadom prvobitne zajednice  a završava nastankom feudalizma u petom stoljeću.Udruga Ferr dočarala nam je trenutke iz života Felixa , prvog oslobođenog roba koji je živio u antičkoj Puli.Trgovac robljem Rufus želi prodati Felixa.....dalje pogledajte video.







Na Portarati i modna revija.Modna revija proizašla je iz suradnje sa modnim kreatorom Urošom Ragužom.Njegovo viđenje rimski božica spoj je antičkih elemenata i modernog viđenja rimski božica.












Stalni gosti na Danima antike članovi su kluba za njegovanje antičkih borilačkih vještina "Collegium Gladiatorium".Predstavljaju se svake godine programima u pulskom amfiteatru a trening obično odrade na Portarati.Zoran prikaz treninga gladijatora i legionara u originalnim kostimima i uz uporabu autentičnog oružja pozivnica je gostima za spektakl u drevno Vespanzijanovo zdanje.Jedan dio možete vidjeti u kratkom video zapisu.





 






Sudionici su okupljeni u klubu u Budimpešti uz čiju potporu i organizaciji odlaze na ljetne festivale diljem Mađarske  a česta su sudjelovanja u inozemstvu.Imaju neko stalno zanimanje a ljubav prema antičkim borilačkim vještinama tek je hobi.







Dani antike traju 11 godina  , razvijaju se i obogaćuju novim sadržajima i svake godine okupljaju velik broj sudionika a vjerujem da i Puljani uspiju zapamtiti neku crticu iz  ovog neobaveznog sata povijesti.Manifestacija je medijski praćena ... ekipa pulskog HTV centra na "terenu".



IMG_0786



Izvori:Letak manifestacije

          Istrapedija.Istarska enciklopedija,Antička Pula , Štefan Mlakar

           Wikipedija

VAŽNO-VIDEO MATERIJAL UPLODOVAN JE U FULL HD (1920X1080 px) VELIČINI, NO KORISTITE STANDARDNE POSTAVKE You Tube-a cca 480 px a. A ZA ONE KOJI ŽELE POGLEDATI ORIGINALNI FORMAT SKINITE VIDEO I POGLEDAJTE GA NA SVOM PC-u...Hvala



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slike u izvornoj veličini :          LINK (OVDJE) IMG_0599

 

Slike u izvornoj veličini :          LINK (OVDJE) COLLEGIUM GLADIATORIUM , PULA - DANI ANTIKE 2012.

Slike u izvornoj veličini :          LINK (OVDJE)  DANI ANTIKE 2012. - MODNA REVIJA "BOŽICE"

POGLEDAJ NOVI POST

tibor-pula @ 18:29 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, lipanj 24, 2012

.

.


Photo Cube Generator

B L O O M S D A Y



PULA 17. lipanj 2012.








Književno-kulturna manifestacija kojom se obilježeva djelo i lik irskog pisca Jamesa Joycea , održava se od 16 lipnja 1954. godine na 50-u godišnjicu objave Uliksa.Osnivači i sudionci prvog Bloomsday-a su John Ryan ,Flann O'Brien, Patrick Kavanagh i Anthony Cronin.Njima se pridružio i Tom Joyce rođak koji je predstavljao obitelj pisca .U Hrvatskoj je ovo tek drugi Bloomsday.Manifestaciju ili druženje s Joyceom pokrenuli su studenti  Filozofskog fakulteta u Zagrebu .Događanja su se odvijala 16. lipnja u Zagrebu a 17. lipnja u Puli , gdje je Joyce boravio nekoliko mjeseci.













Zašto BLOOMSDAY 16. lipnja ???



Glavni lik romana Uliks dotični je Leopold Bloom.Radnja romana odvija se u Dublinu od osam sati ujutro 16.(četvrtak) lipnja 1904. godine do tri sata poslije ponoći 17. lipnja iste godine.Joyce je događaje triju likova  Leopolda i Marion (Molly) Bloom, te mladog pjesnika Stephana Dedalusa pretočio u roman na oko 600-800 stranica , zavisno o izdanju.



Roman je pisao oko dvadeset tisuća sati , ima više od dvije stotine i šezdeset tisuća riječi i vokabular od oko trideset tisuća različitih riječi.Uliks predstavlja vrlo realističnu sliku Dublina s početka prošlog stoljeća.Zahvaljujući Uliksu James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), utemeljitelj je modernog romana.








Bloomov dan obilježava se diskusijama i raspravama o djelu irskog pisca.Put koji je 16. lipnja napravio po Dublinu Lepold Bloom omiljena je tura koju prolaze sudionici ovog događaja.Bloomsday se od 1994. godine održava u Mađarskom gradu Szombathely.Naime otac Joyceovog Leopolda Blooma , Virág Rudolf rođen je u ovom Mađarskom gradu.Slična manifestacija održava se u Trstu te brojnim gradovima diljem svijeta.








Program je u Hrvatskoj trajao dva dana.







PROGRAMME
16 June 2012 (Saturday) Zagreb








Faculty of Humanities and Social Sciences (Hall D3):







09:00 - Joseph Strick's Ulysses (1967) - screening of the first adaptation of Ulysses







11:00 - Official Welcome11:15 - The Devil reJoyced: on illustrating James Joyce's "The Cat and the Devil" -- Tomislav Torjanac







11:45 - Opening of Tomislav Torjanac's exhibition of paintings from The Cat and the Devil







12:15 - "Joyce's tropes and narrative strategies: gnomon, epiphany, montage and hypermnesia" - Professor Ljiljana Ina Gjurgjan







13:15 - "The Possibilities of Translating Ulysses into Film"- Igor Jurilj13:45 - "The Female Ulysses -- James Joyce and Queer Melancholia In Emma Donoghue's Hood" -- Ana Tomčić
Park Zrinjevac:








16:00 - Reading of Ithaca (episode 17 of Ulysses)







16:30 - Walking tour - "The Book Tour of Zagreb"
22,000 Miles (22,000 milja -- Frankopanska 22)








21:00 - Reading of Calypso (ep 4 of Ulysses)







21:30 - Singing and Drinking
17 June 2012 (Sunday)






Pula Portarata Square:








15:00 - Reading of Wandering Rocks



15:30 - Walking tour - in Joyce's footsteps around

Pula Ulysses Café

18:00 - Joyce and writing Dubliners in Pula - Claire Culleton

20:00 -- Reading of Calypso (episode 4 of Ulysses)--




Bloomsday 2012 is endorsed by the Irish Embassy (Ljubljana)Sponsors: U. of Zagreb (Faculty of Humanities and Social Sciences), Tourism Office Pula, Travel agency „The Well of Life", "Ulysses" cafe and bakery shops "Dubravica"Organizer: Igor Jurilj, English DepartmentImage courtesy of Robert Berry




 
U Puli , na terasi Caffe-a Uliks(LINK) , za Joyceovim stolom, studenti u društvu Claire Culleton razgovarali su o piscu i njegovom stvaralaštvu.Profesorica Claire Culleton specijalizirtala je modernu irsku , britansku i američku književnost 20. stoljeća.



Autor je slijedećih knjiga:

Joyce and the G-Men: J. Edgar Hoover's Manipulation of Modernism by Claire A. Culleton (Jun 26, 2004)

Working Class Culture, Women, and Britain, 1914-1921 by Claire A. Culleton (Feb 5, 2000)

Irish Modernism and the Global Primitive (New Directions in Irish and Irish American Literature) by Claire A. Culleton and Maria McGarrity (Dec 9, 2008)

Names And Naming In Joyce by Claire A. Culleton (Oct 15, 1994)

Modernism on File: Writers, Artists, and the FBI 1920-1950 by Claire A. Culleton and Karen Leick (Feb 5, 2008)

Claire Culleton dobitnica je brojnih priznaja i nagrada , među brojnim i “Professor of the Year” 1999. Sveučilišta u Majamiju.

Kao što je poznato Joyce je u Puli podučavao engleski jezik austro-ugarske mornaričke časnike u Berlitzovoj školi.Hladna zima , mala podstanarska sobica bez peći , ustroj Pule gdje je sve podređeno vojsci rezultiralo je nezadovoljstvom.Jedom riječju Joyce nije volio naš grad.Utjehu je pronašao u nekoj od pulskih kavana.Rijetko u kavani današnjeg Shoping centra Portarata , Marine Casinu a najčešće u kavani Miramar na Pulskoj rivi.Pod današnji kućnim brojem 4 , za Joyceovog boravka u Puli radi kavana Miramar u kući obitelji Vratović.




Riva diše punim plućima.U neposrednom susjedstvu danas Politehnici Pula također je kavana.Joyce uživa u čaši terana , kažu znalci zasladio bi nepce dobrim sirom s otočja Brijuni.



KAVANA MIRAMAR

Pogled u luku i parobrodove koji odlaze u neko po Joyceovom viđenju toplije mjesto.Prvi znaci proljeća ili posustale zime godine 1905. nagnali su Joyce-a da sa Norom otiđe put Trsta gotovo nenadano i brzo kao što je i došao u naš grad.Put Rive krenuli su i sudioonici 2. Bloomsdaya u Hrvatskoj i 1. u Puli , upravo onim putem kojim je Joyce često odlazio na čašu istarskog terana.






Vezani postovi:O autoru skulpture ...akademski kipar Mate Čvrljak ( L I N K )

                 O trgu Portarata ( L I N K )





   MATE ČVRLJAK

AKADEMSKI KIPAR , PROFESOR LIKOVNE UMJETNOSTI(U MIROVINI) SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE - LABIN




 

 

 

 

 

 

 




 



Puljani u Dublinu CAFFE ULIKS



Predsjednik Zastupničkog doma Irskog Parlamenta dr.Rory O'Hanlon i Branislav Bimbašić (Caffe Uliks)









 

POGLEDAJ NOVI POST

       Prikaži kartu (LINK)

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 19:08 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, travanj 8, 2012
.

CRKVA SVETA  SRCA ISUSOVA I MARIJINA



Na jugu okrenutim padinama pulskog brežuljka Kaštel smještena je crkva  i nekadašnji samostan Sveta srca Isusova i Marijina ili  crkva Svetih Srdaca.




Osnovale su je redovnice istoimenog reda družbe sestara Presvetog Srca Isusova (Societas sororum Sanctissimi Cordis Jesu – SCJ).Crkva je smještena između dva pulska uspona ,onog De Vileovog i Cvečićevog.Trobrodna građevina građena je od 1908.-1910. godine.Građevina je u tlocrtu pravokutnog oblika , dužine 34,60 m, širine 14,70 m, a visoka je 15,30 m.Apsida crkve okrenuta je ka jugoistoku.Građevinski poduzetnik Virgilio Volpi gradi crkvu od 1908. no pred kraj same gradnje mjenja se kako projekat crkve tako i graditelj pa gradnju građevine završava građevinski poduzetnik  Domenico Malusà oko 1910. godine.Crkva očito , od same zamisli , projektiranja i  gradnje nije imala sreću.







Mjenjani su projektanti , projekti i graditelji.Crkva je po projektima trebala imati zvonik visine oko 26 metara , po jednom projektu na začelju a po drugom ispred crkve.Taj se dio projekta nikada nije ostvario zahvaljujući negodovanju sujeda na predloženu lokaciju zvonika.Samostan koji je danas Srednja tehnička škola izgrađen je 1899. godine a 1907. godine korišten je kao dječiji vrtić.





Redovnice ga napuštaju po okončanju Drugog svjetskog rata pa cijeli kompleks propada.Crkvu od 1958. godine koristi Arheološki muzej Istre kao depo.Pošto je građena na nasutom terenu građevina je statički  nestabilna , apsida je napukla i odvojila se od same crkve a krov građevine se urušio.2007. godine pristupa se obnovi građevine.











Po prvotnoj zamisli građevina je trebala poslužiti kao  muzejsko-znanstveni centar,po drugoj zamisli kao srednjovjekovni lapidarij ,no u  konačnici građevina je 2011. u cijelosti obnovljena i ovorena kao Muzejsko-izložbeni prostor.






U desakraliziranom prostoru bivše crkve moguće je organizirati izložbe muzejskog i galerijskog tipa , predavanja , koncerte , znanstvene skupove  i  prikazivati filmove.Prostor nekadašnjih bočnih lađa crkve dobio je galeriju do koje vode stepenice te dizalo za osobe s invaliditetom.




Građevina je opremljena sustavom grijanja i hlađenja , video nadzorom i  ozvučenjem pa je ovaj novi multimedijalni prostor u gadu Puli u uporabi tijekom cijele godine.Otvoren je izložbom(srpanj 2011)  „Pula - rađanje grada“, na kojoj su predstavljeni arheološki nalazi s lokaliteta Ulica Castropola˙( autorica Alka Starac).Uslijedile su brojne izložbe , božićni koncert , dodjela nagrade Kiklop - pulskog sajma knjiga ....Tijekom mog posjeta upravo je trajala izložba „Introvertura“. Numen/For Use hrvatsko austrijski dizajnerski trojac, koji čine Sven Jonke, Nikola Radeljković i Christoph Katzler predstavili su svoje radove u Svetim srcima pa tako  svoj „Tuft“ , pedeset metara ručno tkani tepih od kojeg je izrađen trodimenzionalni objekt u kojeg se doslovce može ući.

 



Izvori:AMI-PULA /Arheološki muzej Istre

       Wikipedija

       Pula - Tri tisuće mita i stvarnosti

Fotografije u izvornoj veličini:

                                                  LINK (klikni ovdje)

 

       Prikaži kartu (LINK)

SVETA SRCA /IZLOŽBA HISTRI U ISTRI/ (LINK)

POGLEDAJ NOVI POST

Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 17:50 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, srpanj 14, 2011

PLAKATI IGRANIH FILMOVA 58. PULA FILM FESTIVALA

 



 



SVEČANOST OTVARANJA 58. PULE

SUBOTA 16. SRPANJ 2011.

Festival koji traje već 58 ljeta najznačajnija je kulturna manifestacija koja se održava u gradu Puli.

Iako je festival počeo 9. srpnja projekcijama u kinu Valli te na pulskom Kaštelu , puljani ipak računaju vrijeme početka festivala od dana kada se igrani filmovi počinju prikazivat u drevnom Vespanzijanovom zdanju - areni.




Svakako je zanimljiva brojka "58". , riječ je naravno o godinama druženja puljana s filmom.

Meni je međutim zanimljivija brojka 

72

Pulska arena naime ima 72 monumentalna arkadna luka.



Snop svjetla tj. slika ili film 72 metara putuju od projekcijske kabine do velikog filmskog platna.



Čarolija celuloidne vrpce polako nestaje , pa su tako proizvođači filmova dostavili svoje "uratke" na digitalnom  mediju(10 filmova).

Svečano otvaranje festivala uz zvuke fanfara , podizanje festivalske zastave te vatromet(ove godine izuzetno recesijski) pogledajte na slijedećim slikama.

Ispravak...vatromet nije recesijski već je zakazala "tehnika" , pa će se ponoviti.

Ostale iscrpne podatke na službenim stranicama Pula film festivala(LINK)






























tibor-pula @ 10:14 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, srpanj 2, 2011


ISTRA

TERRA MAGICA

177. godina prije Krista



Kolona rimskih vojnika korača Istrom , a na čelu kolone vojskovođa.Put ih vodi ka Nezakciju(Vizace) posljednjem uporištu Histra .Grad je smješten u jugoistočnom dijelu poluotoka iznad luke Budave , nedaleko današnje Valture.Rimski vojnici već su osvojili i zaposjeli gradove Mutilu i Faveriju , spalili ih uništili a stanovništvo odveli u roblje.Junije i Manlije kreću u opsadu grada u koji su se sklonili Histri i njihov posljednji vladar kralj Epulon.Opsadu grada Nezakcija (Vizace) nastavlja konzul Klaudije s dvije svježe legije.Nakon dugotrajne opsade grad pada u ruke rimljana . Kralj Epulon izvšio je samoubistvo kako nebi pao u ruke rimskim osvajačima .Plijen rimskih osvajača bio je oko 6000 zarobljenih Histra.

Godinom 177. pr. Kr. počinje novo povijesno razdoblje na poluotoku, doba rimske vladavine.Traje nekoliko stoljeća a ostavilo nam je u nasljeđe brojne građevine .Svjedoče nam o snazi i moći Rimskog carstva.No koliko nam vjerno mogu ovi nijemi svjedoci povijesti ispričati pricu o životu u doba antike?Vjerujem malo i nedovoljno.Prije 10 godina započeli su Dani antike .Osmišljeni su kako bi u grad vratili antičko ozračje.Pula u tri dana manifestacije živi u svojoj prošlosti , i to onoj antičkoj.U doba pada Nezakcija Pula kao grad ili značajnije mjesto ne postoji ili ga povjesničari ne spominju.Tek će za vrijeme Julije Cezara počet rasti i zasjati u punom antičkom sjaju u nadolazećim stoljećima.Manifestacija koja na trenutak u doba predsezone gradu vraća antički život održava se na uobičajenim lokacijama.Glavni antički trg pulski Forum , Portarata te amfiteatar.Antički kameni spomenici grada Pule originalna su kulisa "Pule Superiorvm". manifestacije koja traje jedno desetljeće.




FORUM



ANTIČKI PLES

ANTIČKA POEZIJA

CRTICE ANTIČKE DRAME

ANTIČKI ZANATI

ANTIČKE FRIZURE

OKUSI NA TRAGU ANTIKE

DJEČIJI ANTIČKI KUTAK

ULIČNI ZABAVLJAČIDJEČJE IGRE

SAJAM



PORTARATA

 

CRTICE IZ ANTIČKOG ŽIVOTA

TABERNA S TUNIKAMA

PRIČA O ZANATIMA

ULIČNI ZABAVLJAČI

RAZGLED ANTIČKOG GRADA

LEGIONARSKI SHOW

GLADIJATORSKI TRENING

MODNA REVIJA SVFIH SUDIONIKA

DORUČAK I VEČERA "PULA SUPERIORVM"




 



AMFITEATAR


GLADIJATORSKE BORBE


LEGIONARI

ANTIČKI NOGOMET

ANTIČKI SPORTOVI

Prateći program manifestacije : Izložba Arheološkog muzeja Istre "UGLEDNE RIMLJANKE I RIMLJANI IZ ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE" te izložba "VICUS TEUTO-OD RIMSKOG DOBA DO NOMADSKIH JURTI".Izložba knjiga Gradske čitaonice i knjižnice Pula : "VERBA VOLANT,SCRIPTA MANENT"Izložba dječijih radova na temu antike u dječijem odjelu Gradske čitaonice i knjižnice Pula.



Portarata i Forum ugostili su već znana lica s nekih ranijih dana antike.Posjetiteljima su predstavili svojih ruku djelo.Zanimljive suvenire, nakit i razne uporabne predmete.Za razliku od klasične ponude u pulskim suvenirnicama ovi su predmeti napravljeni ručno , u njih je utkana maštovitost i znanje a vjerujem i puno ljubavi prema kraju u kojem žive.Ponuda "suvenira" koji se mogu kušati i osjetiti nepcima bila je također bogata.Rimljani su nam ostavili u nasljedstvo dvije poljoprivredne kulture. Vinova loza i maslina uzgajaju se od antike do danas pa stoga netreba čuditi kako su neka ulja i vina "zgrabila" prestižne nagrade na svjetskim sajmovima.Ponuda "žestice" ili "domaće medežije" ,biska i medica našle su svoj "dom" u zanimljivoj i privlačnoj ambalaži.



Neke djevojke s Pazinštine spremale su ispite pa su ove godine izostale s manifestacije .One koje su sudjelovale na danima antike i ove godine su isplele na stotine lovorovih vjenaca , darovale prolaznike i posjetitelje stručkom lavande a jedna je djevojka strpljivo plela košare od pruća.






Moji dobri znanci i vjerujem prjatelji jedan s jedne strane drugi sdruge strane slavoluka.Kamenoklesar i mlinar strpljivo su odradili svoj posao na zadovoljstvo radoznalih posjetitelja.Uz jednu od gradski kula svoje mjesto dobili su i stari već izumrli zanati ,drvodjelja te lončar.



Na sjevernom djelu trga smještena je kuhinja.Jela po antičkim receptima spravljali su vrsni kuhari Ljudevit Szabo, Bojana Zenzerović i Robert Perić.Na Portarati se kuhalo i na tradicionalan , starinski način , ognjište i nezaobilazni kotao.



Podovi ladanjski kuća , antičkih villa često su bili pokriveni mozaikom .



Jedan je "suvremeni rimljanin" izrađivao minijature mozaika i dao zanimljive upute o načinu tj. tehnici izrade mozaika.Bogatstvo ponude na samom trgu a vjerujem da je tako bilo i na drugim lokacijama unijelo je malo živosti u samo središte grada koji je još spavao u očekivanju prvi brojnijih skupina turista nadolazeće nam sezone.

ZAČINI S OKUSOM ANTIKE



MALA TVORNICA ANTIČKOG SAPUNA



SUVENIRI






GLADIJATORI I GLADIJATORSKE BORBE



Kruha i igara - Panem et circenses

Postoji vjerovanje kako su Rimljani gladijatorske borbe preuzeli od Etruščana no najvjerojatnije je da su gladijatorske borbe spoj više utjecaja.Krajem 2. stoljeća prije nove ere gladijatorske borbe postaju predstave koje se narodu nude besplatno. U početku se održavaju na Forumu a kasnije u amfiteatrima. Gladijatori su se djelili u 3 skupine:Provocatori,Reitariusi,Secutori.Gladijatori su uglavnom bili robovi , nekada avanturisti a izuzetno rijetko slobodni građani.Slobodni građani u ulozi gladijatora borili su se pod određenim uvjetima .Gladijatori su se uvijek borili do smrti.Publika bi zahtjevala život okrećuči palac prema gore ili smrt okrećući palac prema dolje.Konačnu odluku donosio je car , a car je obično slušao publiku.Prva zabilježena borba održana je 264. pr. Kr. a borila su se tri para.Konstantin Veliki 325. godine donosi zakon kojim se ukidaju gladijatorske borbe.Do 450. godine sporadično se održavaju borbe a u samom Rimu sve do 1. siječnja 404 godine.









Zašto ARENA???

Arena - scenski prostor polukružnog ili ovalnog oblika najčešće na otvorenom prostoru.Sama riječ potječe od latinske riječi (h)arena u značenju pijesak.Pijesak je poslužio kao izuzetno dobro sredstvo za upijanje velike količine krvi koja je prolivena tijekom gladijatorskih borbi.Najsačuvaniji prostor za gladijatorske borbe tj.amfiteatar upravo je u gradu Puli.Šesti je po veličini a izgrađen je oko 63. godine za vrijeme vladavine Vespanzijana.Mogao je primiti 23000 posjetitelja željne prvoklasne zabave... pa kako god to shvatili danas. Gladijatori iz Mađarske i ove godine su uveličali dane antike.Collegium Gladiatorum iz Budimpešte uprizorili su trening te gladijatorske borbe u orginalnom prostoru pulskog amfiteatra te na trgovima grada.Tijekom ljeta gostuju u manjim mjestima diljem svoje domovine , često i izvan granica svoje države .Pula se sama po sebi nametnula zahvaljujući originalnoj "kulisi" , simbolu grada , pulskoj areni a vjerujem i uspjeloj organizaciji ove manifestacije.

 



ANTIČKI NOGOMET




Najvažnija sporedna stvar na svijetu
Udruga Gaj liberije iz Trilja nedaleko grada Sinja njeguje nogomet kao antički sport.Naime na nadgrobnoj steli mladog Liberija mladić drži u ruci ni manje ni više nogometnu loptu.Gosti iz Dalmacije odjeveni su u rimske , te odore ilirskog plemena Dalmata.Gostuju po Dalmaciji a glavni su sudionici na Međunarodnim danima antike koji se održavaju gradu Sinju.






Na početku posta 177. god. pr . Kr. , na kraju ovog posta lipanj 2011.

Kolona koja je koračala pulskim ulicama donijela je osvježenje gradu.Gradom su koračali rimski carevi , vojnici , gladijatori , zanatlije i običan puk (plebs).Razveselila je doduše još uvijek tek malobrojne turiste.










U projekt su uključeni brojni donatori i sponzori.Tijekom proteklih 10 godina brojni su povjesničari , arheolozi ....ljudi od struke konzultirani ili jednostavno zatražena je stručna pomoć kako bi se što zornije i kvalitetnije prikazao život u doba antike.Član savjetodavnog odbora ove godine bio je gosp. Darko Komšo , ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.Stručni doprinos uspjele manifestacije dali su profesori Filozofskog fakulteta u Puli Lada Duraković i Corrado Travan.U koloni koja je koračala antičkom Pulom bila je i moderatorica Rossana Matejčić .




Malo na pulskom Forumu , malo na Portarati i naravno Amfiteatru.Turistička vodičkinja dobro poznaje kako "dišu" turisti pa je s lakoćom odradila posao moderatora.Ono što ste zaboravili ili se niste usudili pitati , pitala je Rossana u brojnim intervjuima susretljive sudionike na danima antike.Nad pulskom arenom zvona crkve sv. Antuna otkucala su prvi sat poslije pola noći.




S Trga Portarata mala karavana sudionika dana antike ,sastavljena od 2 kombi vozila i nekoliko osobnih automobila , kreću put svojih domova , put nekog novog druženja tijekom ljetnih mjeseci u istarskim ljetovalištima.Do slijedećih dana antike lijep pozdrav.

 

Izvori:

Letak manifestacije

Antička Pula  s okolicom , Robert Matijašić ,Klara Matijašić-Buršić

(u postu korišten plakat manifestacije)




tibor-pula @ 16:32 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, veljača 24, 2011


Tradicija je da brodovi dobiju ime prije samog porinuća.Svečanost krštenja a svega nekoliko sekundi kasnije i porinuće broda zna biti spektakularan prizor.Prilikom porinuća broda s "Uljanikovih"(link) navoza otvorena su vrata radoznalim puljanima a nerjetko i turistima koji se slučajno zateknu na Rivi.



U subotu  19. veljače 2011. porinut je  u more brod »Grande Costa D'Avorio«.Talijanskom brodaru "Grimaldi Group"(link) isporučeno je dosad 6 brodova iz serije višenamjenskih brodova a tijekom 11 godina suradnje ukupno 18 brodova.»Grande Costa D'Avorio« namjenjen je za prijevoz automobila , kontejnera i kamiona.

 Brod je ukupne dužine 210 metara



visok  21,53 metara



širok 32,26 metara



Gaz broda iznosi 9,75 metara



Na svojih 12 paluba (2 su prilagodljive) moći će prevoziti oko 3890 automobila i 1360 kontejnera.Nosivost ovog orijaša iz "Uljanika" iznosi 24800 tona.Brod će pokretat  motor izrađen u TDM-u(tvornica dizel motora - Uljanik) snage 19040 kilovata , a  postizati će maksimalnu  brzinu od 21,9 čvorova.



 U svečanoj loži okupljeni su predstavnici talijanskog brodara "Grimaldi Group", brodogradilišta "Uljanik" i "Uljanik plovidbe".



Za pulskog se brodara gradi brod za prijevoz rasutog tereta "Veruda".



Dali slučajno ??? ili je pripadnicima sedme sile-novinarima dosadilo navoditi imena kume broda u tiskanim se medijima nije pojavilo ime kume broda »Grande Costa D'Avorio«.



Riječ je o gospođi Annick Dedrie iz Belgije.



Simpatična dama presjeći će vrpcu-uže , a niz čelik pramca broda poteći će šampanjac.Istog trena , gotovo nečujno tone čelika ugrađene u ono što zovemo brod skliznuti će niz navoz u luku.Prilikom krštenja broda poželit će MIRNO MORE brodu.

Krštenju broda kumovale su brojne poznate osobe iz javnog kulturnog i političkog života.No kume broda bile su i obične radnice brodogradilišta i naravno brojne građanke grada Pule.Niz čelični lim pramca broda nije tekao samo pjenušac.Naručitelji iz Sudana za krštenje broda koristili su bocu s kozjim mlijekom , Šveđani cvijeće.U Indiji se tradicionalno brodovi krste kokosovim orahom (link).Neki se brodovi krste iz tehničkih razloga nakon porinuća.Najčešće je riječ o "mamut" brodovima , izgrađenih iz dva dijela , a potom zavarenih u moru.Tada se koristi obala koju Uljanikovci zovu opremna obala.Takva krštenja obavljaju se nekad na krmenom dijelu broda.



















Pomorački kruh zovu kruh sa sedam kora.Politika je dodala koru,dvije,tri ...hmm ...tko zna koliko kora??? brodograditeljima.Što poželjeti ljudima koji ostaju nakon što se  svečanost završi a uzvanici raziđu.



Pretpostavljam neku dugovječnost , nekakvo trajanje , upravo onoliko koliko dugo traju masline po kojima je otočić i dobio svoje ime...Uljanik. Kanelinrani rimski stupovi prisjećaju na  prošlost jednog od ukupno 4 otočića u pulskoj luci.



Pri odlasku s otoka pogled na domaću pamet...



BROD JARUŽAR (link)



Uljanikovci s pravom smiju reći   MI GRADIMO BRODOVE....

Izvor:Službene stranice brodogradilišta "Uljanik"( Denis Jambrošić iz Uljanikovih Odnosa s javnošću).,GlasIstre,godišnjaci "Jurina i  Franina" autor Josip Iskra(dugogodišnji novinar Uljanika)






tibor-pula @ 22:27 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 9, 2011
Od  akcijskog društva "ProConcordia" i čitalaškog društva "Gabinetto di lettura"(1876-1915) do Visoke tehničke škole "Politehnika Pula"(2000)






Koliko puta ste prolazili gradom i niste zapazili građevine a još manje se  upitali kada su i s kojom svrhom i za čije potrebe izgrađene.Od antičkog sjaja grada ostali su antički kameni spomenici.Kasnija povijest a pogotovo ona za vrijeme vladavine Venecije donijela je Puli stagnaciju.Grad se srozao na svega 814 stanovnika 1811.godine , za usporedbu Galižana je 1818 godine imala 715 a Premantura iste godine  425 stanovnika.Pravi zamah u razvoju grada i  njegova izgradnja izvan garadskih zidina uvjetovana je proglašenjem grada za glavnu ratnu luku austro-ugarske ratne mornarice (1853).
 
Formira se arsenal(1856) i počinje širenje grada na preostalih 6 brežuljaka.Močvare na Punti i prostoru današnjeg središta grada(tržnica,INK link do slike,Dom Hrvatskih branitelja-link do slike)uređuju se i prestaje agonija malarične Pule.
Pula od ribarskog naselja postaje lučko središte,i razvija se u najveći Istarski grad.Do tog vremena pulska Riva bila je kamenita i plitka obala sa svega nekolko gatova.
Izgradnja Rive iziskivala je ogromnu količinu kvalitetnog kamena pa su mnogi rimski i venecijanski kamenolomi ponovno stavljeni u funkciju.1861. godine izgrađena je zgrada vojnog zapovjeništva(link do slike)često se zamjenjuje sa zgradom admiraliteta(link do slike).Do 1862 godine stvorena je Riva sa molom Sv.Teodora (ACY marina).1878 god. podignuta je vojarana Franz Jozef I. golemo  zdanje na mjestu kojeg je nova zgrada a dio poznatiji kao nekadašnja tiskara - danas Općinska knjižnica i čitaonica.1891 god. podignuta je zgrada između vojnog zapovjedništva i dvokatnice u vlasništvu Wassermanna u kojoj je radila kavana Miramar(donedavno "Lesnina").Zgrada sa užom frontom prema Rivi(danas Politehnika Pula) s konzolnom terasom na prvom katu skladno historicističko zdanje.
1904. godine izgrađen je gat Elizabeta i danas najveći gat ,ujedno i morski granični prijelaz u gradu Puli.
Toliki uvod o jednom faksu???




Građevina čija je prvotna namjena bila sasvim drugčija zaslužila je vjerujem i više.Značenje zgrade na Rivi  akcijskog društva  "Pro concordia"(Societa per azioni Pro Concordia) u kojem je bilo smješteno čitalačko društvo "Gabinetto di lettura"(1876-1915 )  namijenjena društvenom okupljanju utjecalo je na njen izgled ali i na smještaj u ovom reprezentativnom dijelu tadašnje Pule.

Prema statutu društva(Gabinett-a) iz 1881 ono je imalo svrhu"ustanoviti ugodno sastajalište za građane i priskrbiti im pristojnu zabavu,posebno čitanjem i povremenim predavanjima,igrama i drugim prijateljskim priredbama."(čl.2.statuta).U tu svrhu  društvo će iznaći prikladne prostorije ,novine,knjige i druge potrebne predmete(čl.3.).Prostorije društva mogli su posjećivati i državni,pokrajinski i općinski službenici,učitelji,kao i djeca i rodbina članova društva stariji od 18 godinaq koji žive s njima u obitelji(čl.6.) /Bruno Dobrić:Kultura čitanja i nacionalani pokreti/

Društvo je 1882 . imalo 80  a 1886. 131 člana.Član Gabinetta bio je i Antonio Smareglia kojeg je uprava 1893. god. isključila iz društva.Čitalačko društvo na današnjoj adresi Riva 6 organiziralo je niz predavanja,koncerte i društvene zabave.Povezanost sa Pro concordiom tj. akcijskim društvom (societa per azioni)  govori najvjerojatnije o financijskoj potpori koju je Gabinetto dobivalao od Pro concordije.(statut skeniran i dostupan na linku)Statut se čuva u Sveučilišnoj knjižnici Pula.Na čelu društva bili su ugledni talijanski građani.Talijanska građanska-liberalna politička elita na čelu Gabinetta imala je prikrivenu političku djelatnost.Događaj iz 1905. godine kada su za carev rođendan  na balkonu zgrade društva upaljene samo četiri baklje,kao da ih koriste za rekvijem a preostali dio zgrade na Rivi 6. bio je u potpunosti u mraku i naravnio logičan slijed sukob sa vlašću u Puli i Istri.
 
Društvo je bilo i protuhrvatski usmjereno.Naime 31. svibnja 1908 u Puli je organizirana glavna godišnja skupština Družbe sv.Ćirila i Metoda .Talijanska društva smatrala su održavanje skupa "nacinalnom provokacijom" pa su tražili zabranu održavanja skupa.Među društvima bilo je i društvo Gabinetto.Često su smjenjivani službenici društva od strane auastrijske vlasti zbog politički sumnjeive djelatnosti.Društvo je najvjerojatnije ukinuto 1915 godine ulaskom Italije u rat na strani Antante.Nema podataka o knjižnom fondu no najvjerojatnije je čitan "Il Piccolo" tršćanski dnevnik u tadašnjoj nakladi od 40000 primjeraka.
                      



Godinama poslije korisnik zgrade je Brodograđevna industrija "Uljnik".I danas vezana "pupčnom" vrpcom za brodogradilište Politehnika ,nema vlastito grijanje pa mora čekati da "zazimi" u "Uljniku".Tako se "rodio" mali bunt studenata...(zima na faksu)znatno manjih razmjera od onog na Sveučilištu "Juraj Dobrila"(link do slike).Politehnika je bila prisiljena "pauzirati" nekoliko dana.

 
Visoka tehnička škola-Politehnika Pula osnovana je 2000 godine.Inicijativu za njezin osnutak pokrenula je 1997. udruga inženjera TECHNE, a dužnost predsjednika inicijativnog odbora obavljao je Vinko Jurcan, potom i prvi dekan škole.Broji oko 600 studenata,izvodi se  stručni studij, potpunosti u skladu s Bolonjskim procesom, u trajanju od tri godine i specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od dvije godine .Politehnički studij ujedinjuje znanja s područja tehnike, gospodarstva, menadžmenta i društv. znanosti, a svrha mu je školovanje stručnjaka za stručni profesionalni rad prema standardima globaliziranoga svijeta i zahtjevima otvorenoga tržišta. U toj se ustanovi postižu profesionalna znanja s polivalentnim funkcijama, kao simbioza visokoga tehničkoga i poslovnog obrazovanja suvremenih stručnjaka, osposobljenih da kreativno djeluju u suvremenim uvjetima proizvodnje i poslovanja. Nakon završetka studija stječe se zvanje diplomiranoga inženjera politehnike(izvor istrapedia).Dekan i profesor Politehnike Pula danas je Luciano Delbianco (Pula, 10. lipnja 1954.), ekonomist, saborski zastupnik, pulski gradonačelnik, istarski župan.



Izvori:Bruno Dobrić:Kultura čitanja i nacionalni pokreti
         Grupa autora:


Pula tri tisuće mita i stvarnosti
         Fotografije:internet,vl.zbirka,skenirano iz knjižnog fonda Sveučilišne knjižnice Pula
STATUT AKCIJSKOG DRUŠTVA "PRO CONCORDIA" Sveučilišna knižnica-Pula






 



                                                          OPŠIRNIJE NA SLUŽBENIM STRANICAMA FAKSA http://www.politehnika-pula.hr/ 




 

 



       Prikaži kartu (LINK)

 



tibor-pula @ 00:00 |Isključeno | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, srpanj 25, 2010


Davne 1954. godine građane Pule na druženje s filmom pozvao je upravo ovaj plakat.



 Zamišljena je kao revija domaćeg filma, tj. profesionalnih jugosl. filmova. Pokrenuo ga je ravnatelj pulskoga Kinematografskoga poduzeća Marijan Rotar s potporom tadašnjeg hrv. Udruženja kinematografa i Jadran filma.Prva kino predstava održana je u gradu znatno ranije.Bila je to subota 21. studeni 1896 svega godinu dana nakon što su braća Luj i Ogist Limijer(Louis,Auguste Lumiere iz Liona) izmislili kinematograf , uređaj za snimanje i reprodukciju "živih slika".U zgradu današnjeg Istarskog narodnog kazališta(link do slike) nahrlili su građani , no nisu baš bili pretjerano zadovoljni.Poziv je upućen u "Gradskoj kronici"(Cronica citadina) u pulskom nedjeljnom listu na talijanskom jeziku "L'Eco di Pola" i glasi:

  "Kazalište Ciscutti , Danas u subotu i sutra,u nedjelju,otvaraju se  vrata  našeg kazališta da bi prihvatila kinematograf koji dolazi iz Trsta.Profesor vitez de Horni(de Horney) dolazi po prvi put ovamo u Pulu i nada se da će biti počastvovan mnogobrojnom posjetom."



 Plakat s fotografijom poznatog profesionalnog fotografa Duška Marušića, puljanima i dobrim poznavaocima fotografije poznat kao Čiči, pozvao je puljane na dvotjetno druženje s filmom ljubitelje filma.



Festival koji traje šet destljeća, i ujedno je jedan od najstarijih filmskih festivala u Europi najznačajnija je kulturna manifestacija u gradu.Tjekom niza godina ugostio je mnoga svjetska imena iz svjeta filma:Sophija Loren, Richard Burton, Elizabeth Taylor,Yul Brynner,Orson Welles, Miloš Forman,John Malkovich, Ralph Fiennes, Ben Kingsley, Jeremy Irons, Greta Scacchi i Christopher Lee i drugi.



 Brojni su događaji obilježili neku od davnih festivala.Svega jednom zbog ratnih događanja "Pula" nije održana i to 1991. godine , dok je davne 1963. godine zbog potresa u Skoplju (link) festival odgođen za dva dana.
Kao zanimljivost, a vjerujem da se taj podatak ne koristi često, plakat za film Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi" napravio je sam Pablo Picasso i to za verziju filma koja se prikazivala u SAD-u.(link do slike plakata).

U filmu Ognjena Sviličića "2 sunčana dana" glumi i slavna Sylvia Kristel (link), svjetskoj i domaćoj publici poznata iz filma Emmanuelle (1974).(link do slike) , jedna je od intrigantnih sitnica ovogodišnje Pule.

Festival je tijekom desetljeća selio malo u Dom Hrvatskih branitelja(link do slike) gdje je jedno vrijeme bio festivalski centar, malo u Istarsko narodno kazalište(link) ,da bi konačno svoj mir našao u zgradi jedinog preostalog kina "Valli"(link).



Festival prate brojni programi (link)a sastoji se od raznih izložbi, retrospektiva i projekcija animiranih, kratkih i dokumentarnih filmova.



Osim pulske Arene(link do slike) brojne su lokacije na kojima puljani mogu pogledati film ili se zabaviti uz neki od pratećih programa festivala.
Projekcije su održane na pulskom Kaštelu (ljetno kino-link),a prateći programi u
 Zajednici talijana -Circolo ujedno i festivalski centar 57. Pule,
Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula(link do slike),
Forumu(link do slike),Trgu Portarata(link do slike)
 i MMC lUKA.
Godinama su u "gradu filma" postojala "čak" četiri kina(za vrijeme Austro-Ugarske vladvine i do deset).Kino "Zagreb" danas "Valli" jedino je kino  u gradu(link), kino "Beograd" danas parking kuća?(link do slike), kino "Partizan" danas kockarnica-automat klub i kino "Istra" danas prazan,neiskorišten prostor u gradu.U prvim desetljećima postojanja pulskog festivala goste je ugostio još uvijek jedini gradski hotel "Rivijera" izgrađen 1908. godine.Za vrijeme trajanja festivala "živjelo se 24 sata" .Po priči prvenstveno mojih roditelja ali i starijih sugrađana živjelo se sa festivalom na jedan specifičan i vrlo zanimljiv način.
Iako Pula nikad (ili se varam?) nije goste dočekala s nekim crvenim tepihom , akteri i gledaoci ulazili bi u Vespanzijanovo zdanje i odgledali film do često, ranih jutarnjih sati(večeri kad su na repertoaru bila 3 igrana filma).Jutro ... oko 3 ili 4 sata,sve gradske i prigradske autobusne linje voze nimalo pospanu publiku kući.Kilometri i  kilometri igranog filma prikazani su u Areni.Snimljeni su brojni filmski žurnali o Puli,festivalu jednom riječju nekim drugim vremenima.Danas ih gledaoci mogu pogledati na ekranu(link do slike) postavljenom na pulskom trgu Portarata(link do posta) za vrijema trajanja festivala ili na istrapediji(link).



 Ceremonija svečanog otvaranja počinje zanimljivim programom i nezaobilazno vatrometom.Zahvaljujući činjenici da je zakonski ograničena visina na koju se smiju ispaliti rakete , festival otvaraju dva vatrometa.Onaj "veliki" , često ga publika u Areni nemože dovoljno dobro vidjeti, i "mali" čije se rakete ispaljuju s krova zgrade koju puljani zovu "doktorska" .
Kraći video zapis možete pogledati ovdje.



Vatromet u cijelosti, onaj "mali" ,možete pogledati na slijedećem linku(You Tube- vatromet 57. FILMSKOG FESTIVALA U PULI-link) u trajanju od 6 minuta i u osjetno boljoj rezoluciji.



Tijekom trjanja manifestacije izlaze i Festvalske novine a besplatan primjerak možete dobiti na info punktu na pulskim Giardinima neposredno preko puta kina Valli (link do slike ..obnova kina 2008. godine).



Dodjeljuju se slijedeće nagrade:


 Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film
Zlatnu Arenu za režiju
Zlatnu Arenu za scenarij
Zlatnu Arenu za najbolju glavnu žensku ulogu
Zlatnu Arenu za najbolju sporednu žensku ulogu
Zlatnu Arenu za najbolju glavnu mušku ulogu
Zlatnu Arenu za najbolju sporednu mušku ulogu
Zlatnu Arenu za kameru
Zlatna Arena za montažu
Zlatnu Arenu za glazbu
Zlatnu Arenu za scenografiju
Zlatnu Arenu za kostimografiju


Više o nagradama na slijedećem linku(nagrade - link)
Cjelovitu informaciju o 57.Festivalu igranog filma možete naći na službenim stranicama Pula flim festival(link).

 FILM S NAJVIŠE DODJELJENIH NAGRADA



Neka ostane među nama - film Rajka Grlića

Posebna Zlatna Arena za specijalne efekte
Posebna Zlatna Arena za ton
Zlatna Arena za scenografiju
Zlatna Arena za glazbu
Zlatna Arena za kameru
Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu
Velika Zlatna Arena za najbolji film
Zlatna Arena za režiju



Dodjeljene su nagrade,spuštena festivalska zastava...
Veliko filmsko platno otići će na "počinak" u skladište,filmski projektor u pulsko kazalište a djelatnici Pula film festivala na zasluženi odmor a potom na pripremu novog 58. FESTIVALA IGRANOG FILMA.

Glavni dobitnik ovogodišnjeg festivala gledano u cijelosti, domaći je film .Na trajleru festivala sa 56. Pule mnogi podaci ,a posebno o posjećenosti filmskim projekcijama nadmašeni su.Tražena je karta više za filmske projekcije.Lijepo je bilo vidjeti kako se film opet uvukao "pod kožu" stanovnicima najvećeg istarskog grada.

 



Na druženje s filmom Puljani su pozvani 57. puta.Evo nekoliko plakata s filmskih festivala.(za uvećan prikaz potrebno je samo kliknuti na sliku)

PULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATI

 

PULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATI




PULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATI

PULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATI

PULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATIPULA FILM FESTIVAL - PLAKATI

.



Sve što se tijekom dvotjednog trajanja festivala događalo možete pogledati na slijedećemvideo zapisu..."kronika festivala"

 



Izvor:službene stranice Pula film festivala ,monografije grada Pule ,207 festivalskih dana

tibor-pula @ 21:19 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, srpanj 13, 2010


Udruga Čarobnjakov šešir po 6. je  put pokazala koliko malo treba za dobru zabavu.Ulice i trgove grada Pule u dva dana zauzeli su ulični zabavljači iz brojnih država(Italija , Francuska , Chile , Argentina , Španjolska , Austrija ).

PULA -FUČ 2010


Program se odvijao na tri lokacije u starogradskoj jezgri , na Forumu , Portarati  i trgu sv. Tome(ispred katedrale-link).Programi počinju u 20.30 na malim pozornicama ,publika se spontano okuplja a brojni gledatelji sudjeluju u programu.Žongleri , akrobati , klaunovi , pantomimičari , ulični performeri glavni su akteri događanja na ulicama i trgovima grada.

Umjetnici ovogodišnjeg Fuč-a:


 



 

 

 

 

 

 

..



IBONIBI (Italija/Hrvatska)-kombinacija iskustva kazališta,kineskog stupa , žongliranja i akrobacije.
DUDU CLOWN(Španjolska)
FLASH GONZALES(Chile)-šeprtljav,karizmatičan lik, komičar
TANZELARIJA(Austrija)-ples vatrom,okupljeni iz raznih država,izvođači stvaraju performans kombinacijom  elemenata plesa i kazališta s vatrom i pirotehnikom.
JAM OFF SEASSIOM(Argentina)-ulični performer
PICCOLO CIRCO VOLANTE(Italija)-ornitomuzika,hodanje na špagi i žongliranje.
JORDI(Italija/Francuska)-umjetnost mimike i klauna.
MR. KOWALSKY(Hrvatska)-majstor uličnog showa i interaktivne komedije.
ETE-CLOWN(Argentina)-improvizirani spektakl izvodi čudnim glasom.  



 Osim večernijh predstava , u Parku grada Graza organizirane su radionice za klince.Lutkarsko kazalište iz Šida(Srbija) u svojoj su radionci uz pomoć djece izrađivali  lutke od papira.Liikove od spužvi i čarapa izrađivali su klinci uz pomoć Lutkarskog studija "Kvak" iz Zagreba.Dječiji vrtić "Dobrilići" iz Pule  predstavio se izložbom na temu "Cirkus što je to?".
Zahvaljujući besparici ovogodišnji  program nešto je skraćen.Manifestacija završava u nedjelju u mjestu Šišan(link).Ukoliko ste nešto propustili ovdje na jednom mjestu možete sresti sve sudionike.
Ugođaj plesa,vatre i pirotehnike sličan onome na pulskoj Portarati pogledajte u krazkom video zapisu.

      Izvor:letak Fuč-a





tibor-pula @ 22:43 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
četvrtak, srpanj 1, 2010
PULA SUPERIORVM

dio IV.


Stari zanati








Photo Cube Generator
Dani antike 2010.  obogaćeni su  brojnim zanimljivim sadržajima koje su osmislili a puljanima i njihovim gostima prezentirali iz  Muzeja grada Umaga(link).Projekt pod nazivom Sepomaia viva(link) " oživljena povjest",predstavila je "malu radionicu" za izradu mozaika te izradu nakita.Projekt pod nazivom Educa , namjenjena je djeci , pa su tako klinci bojali crteže rimskih svjetiljki ili se igrali igru križić- kružić koja traje nepromjenjena već 2000  godina.



One konce koje sam ja uspio pohvatati vezani su za Portaratu(link).Danas središte Pule no nekad u antičko doba neka vrsta periferije , većim djelom izvan zidina antičke Pule.
Poratrata je ugostila stare zanate ili obrte , zanimanja koja su izumrla ili su izuzetno rijetka.Modernizacija i industrijska proizvodnja učinili su svoje pa su tako brojni zanimljivi zanati nestali.Proizvodi proizvedeni u malim obrtničkim radionicama bili su unikati , rukom ili uz danas primitivne alate izrađeni i trajali su znatno duže nego današnja roba.Često nasljeđivana i brižno čuvana u obitelji kao nasljeđe koristila se generacijama.Danas su brojni predmeti proizvedeni u tim malim tvornicama tek uspomena i ukras u nečijoj kuhinji,blagavaonici ili dnevnom boravku i čest ukras konoba i ugostitelskih objekata iz ponude seoskog turizma.Cijela jedna obrtnička zona sačuvana je u Gračišću(LINK).Niz kuća u predjelu Potok  iz 16. , 17. ,i 18. stoljeća sa prostorima za obrt i stanovanje obrtničke obitelji.Majstori zanata imali su svoje šegrte.Po svršetku šgrtničkog staža brojni su šegrti nastavili samostalan rad.Još ćešće se zanat prenosio s oca na sina,dugi niz godina dok industrija nije promjenila način života.Mnogi zanati danas su tek atrakcija,poput onih koje smo imali prilike vidjeti na Danima antike u Puli.

Razvojem ruralnog ili seoskog turizma brojni se zanati ipak pojavljuju prvenstveno u proizvodnji nekakvog domaćeg suvenira.Činjenica je kako je cijela naša obala a vjerujem i cijela država preplavljena jeftinom i kič-robom s čuvenim natpisom MADE IN CHINA .Zvuči kao "Nemoguća misija" biti konkurentan i prisutan u formiranju turističkog proizvoda od strane malih domaćih proizvođača .Na Portarati su se pojavili neki od brojnih obrtnika koji vjerujem imaju perspektivu i volju ponuditi nešto originalno,nešto rukom izrađeno , nešto DOMAĆE.
TEME NA PORATARATI

OD VUNE KAO SIROVINE DO ODJEVNIH PREDMETA
OD GLINE DO POSUDE
Merania - Lončarska radionica Labin(link)
KAMENOKLESARSKI ZANAT
KAKO NAPRAVITI KOTAČ ?
KAKO SE NEKAD RIBARILO?
KAKO SAMLJETI ŽITARICE?
KAKO SE NEKAD PRIPREMAO RUČAK ILI VEČERA ?

Na danima antike upoznali smo se s mnogo zanimljivosti iz života ljudi iz nekih nam davnih vremena.Priprema ručka, večere ili jednostavno nekog jela promjenila se tek u korištenju energenta koji koristimo pri kuhanju.Sastojci su gotovo ostali isti pa tako neka jela vuku korjene daleko u povjest.Ne znam kad je skuhana prva maneštra no to je prema mom sudu jedno od tipičnih jela ovog kraja.Evo jednog recepta.
Sastojci:
15 dag graha , 20 dag krumpira , 10 dag suhog mesa, kobasice rebra ili nešto tome slično, 5 dag slanine za pešt , 1 glavica luka 2-3 češnja češnjaka , 5- 10 dag tjestenine ,sol , papar ,peršin.

Grah očistite , prokuhajte  te ocjedite.Tako procijeđeni grah stavite kuhati uz dodatak suhog mesa.Luk i nekoliko krumpira izrežite na kockice i dodajte u posudu u kojoj pripremate Vašu maneštru.Preostalu količinu krumpira stavite u posudu cijele. Nakraju ćete ih zgnječiti kako bi maneštra postala gušća.Dodajte sol ,papar i peršin.Maneštru kuhajte na laganoj vatri.Često domaćica u maneštru doda tjesteninu , možda rižu ili neku drugu "sitnicu" pa je tako upravo Njena maneštra najbolja.   .....dobar tek.


Ljekovito bilje često se koristi u izradi domaćih  žestokih pića.Udruga za promicanje stvaralaštva,kreativnosti,novih oblika razmišljanja i izražavanja,održivog razvoja i tradicijske kulture "5R" iz Pazina na svom je štandu ponudila istarske rakije , biska(link) ,medica (link) te brojne proizvode po recepturi "naši starih".

Brojni posjetioci dobili su buketić od lavande ili vjenac od lovorovog lišća ispleten spretnim rukama djevojaka iz okolice grada Pazina ili točnije iz Kringe i mjesta Veli Ježenj.
















tibor-pula @ 23:29 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, lipanj 28, 2010

PULA SUPERIORVM

dio III.

Kako su se zabavljali Rimljani i Puljani na Danima antike ???



Dani antike u Puli predstavili su radoznalim posjetiteljima dosta iz antičkog života kojeg malo poznajemo.Praznicima-blagdanima često pgledamo neki od povjesnih filmova i na trenutak nas čarolija celuloidne vrpce vrati 2000 godina unatrag.Kostimi-odjeća , muzika , "pravila ponašanja" , sitnice iz svakodnevnog života zorno su prikazani u filmu kojeg udobno iz svog naslonjača pogledamo i vrlo vjerojatno zaboravimo.Vidjeti i čuti uživo rimsku muziku ,prošetati kroz "dnevni boravak" rimskog cara mogli su Puljani , i postati na trenutak i sami sudionici antičkih događanja.


Kao što sam u uvodu već napisao Dane antike svojim su prisustvom uljepšali članovi udruge Gaj Tiberije iz Sinja.Udruga njeguje i promovira antički nogomet i natrenutak sam pomislio kako je sam Dioklecijan došao u Pulu.Onaj "drugi" ništa manje važan car,valjda zbog crne odjeće podsjetio me na Nerona.Nebojte se nije došao zapaliti Pulu , tek je okružen Agripinom???(link do posta) pogledao "priredbu" posvećenu Njemu ...da mu nebude dosadno.Oba cara na trenutak su posjetili i Caffe bar Uliks(link do posta) , Neron sa sinom a Dioklecijan sa suprugom....i carevi ni manje ni više rimski imaju pravo na "marendu"- pauzu.



















 
...
Organizatori su se potrudili i u Pulu pozvali ansambl Synaulia(link).Ansambl je na izvornim instrumentima izvodio rimsku-antičku muziku , a zanimljivo je da su za film Gladijator napisali dvije skladbe.Synaulia istražuje,njeguje i prezentira antičku glazbu i vjerujem zaintrigira posjetitelje na brojnim koncretima diljem Evrope.


Trebala je biti poslastica podjednako za muškarce i žene.Pogađate???...modna revija.U antici nije bilo struje i reflektora,tek uljanice,male i nedovoljno snažne svjetiljke.Modna revija modne kuće Hippy garden(link) tako je održana tek pod svjetlima kamere tv snimatelja i unatoč nedostatku  oduševila goste.Za ovu "antičku prigodu" predstavila se kolekcijom  UNCONDITIONAL LOVE.

Kolekcije i izlaganja

     (TV SERIJAL) - Zabranjena ljubav/suradnja- treća sezona emitiranja - 2007/2008
     (TV SERIJAL) - Ne daj se Nina/ suradnja kompletan fashion 2008
     Loreal Opatija Matrix / Twilight Tales prezentacija frizura i make up-a renomiranog Francuskog frizera Cristophe Nonnweile + fashion 2008
     Zadar - lounge club "Garden", fashion performance uz pratnju članova grupe UB-40 i violončelistice Ane Rucner
    Zagreb - showroom, Fashion Performance
    Zagreb CRO A PORTER - kino Zagreb, Cvjetni Trg "Fashion Collection"
    Otvoreno veleučilište - modna revija za veleposlanike u republici Hrvatskoj
    Zagreb - Zaklada izvorno Hrvatsko - Hrvatske gospod. komore - "HIPPY" dobitnik sredstava zaklade izvorno hrvatsko
    Zagreb CRO-A-PORTER - fashion show "Spirit of Lika"
    Zagreb - Otvoreno veleučilište;sudjelovanje na skupnoj reviji "Zanati stari -vremena nova"
    Zagreb - Hotel Regent Esplanade, fashion show za veleposlanike u republici Hrvatskoj
    Modna suradnja prve sezone emitiranja sapunice: "Zabranjena ljubav" RTL Croatia
    Zagreb CRO-A-PORTER - fashion show "White+"
    Zagreb - show room, fashion performance za veleprodajne kupce

Tijekom ljeta česti su  gosti pulskih ulica i trgova. Članovi Udruge Čarobnjakov šešir(link) predstavili su umjeće zabave i kao uvjek izmamili osmjeh na lica posjetitelja.







 


tibor-pula @ 23:16 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 27, 2010
PULA SUPERIORVM
dio I.
UVOD


Dani antike održane su po 9. put u tisućljetnoj Puli.Na ulice i trgove grada Pule na trenutak se vratilo antičko ozračje i razveselilo Puljane i goste grada.Manifestacija u nešto proširenom izdanju osmišljena je ove godine kao edukativno-zabavni program.Brojni programi održani su u starogradskoj jezgri :Portarata,Forum,MMC Luka,Galerija Cvajner,Kino Valli,Kaštel a gladijatorske igre u pulskoj Areni.


MMC Luka ugostila je izložbu  dr. Alke Starac  „Od ulomka do rekonstrukcije"( 3D vizualizacija istarskih antičkih građevina u izvedbi  Arheološkog muzeja) .Galerija Cvajner ugostila je četvoro pulskih umjetnika (Mirta Diminić,Iva Gašparević,Monika Petrović i Vedran Šilipetar) na izložbi  pod nazivom "Antika na suvremen način".Program na Portarati ali i na drugim lokacijama u gradu vodila je Rossana Mateljčić Miljević.

Na Poratarati su predstavljeni stari zanati te su posjetioci na licu mjesta mogli pogledati kako se izrađivao kotač,keramička ili glinena posuda ili dorađivala vuna.Pulski Forum na trenutak je pretvoren u veliku "kušaonicu" napitaka i jela koja su Rimljani koristili u svojoj svakodnevici.







































Tik do Poratarate , u hladovini stabala pulskog šetališta Giardini u "Rimskom restoranu" posjetitelji su mogli kušati jela koja su spravljali Rimljani(doručak , ručak, večera- a sve pod imenom "PULA SUPERIORUM").Na Portarati su se mogle kupiti tunike u rimskoj taberni i naravno prošetati gradom u rimskoj odjeći.Glazbeni dio programa izveli su gosti iz Italije , ansambl Synaulia publici je prezentirala muziku staru 2000 godina.Poratrata je idealno mjesto za modne revije.Na žalost sve su se tijekom godina ugasile.Dane antike ,kratkom i izuzetno lijepom modnom revijom uveličali su iz modne kuće Hippy garden  modnom kolekcijom UNCONDITIONAL LOVE.
 

Dane antike svojim su prisustvom uveličali gosti iz Sinja , Gaj Tiberije koja promovira antički nogomet.Antičko ozračje nezamislivo je bez gladijatora.


Valjda otkad postoje dani antike u Puli gosti i vrlo vjerojatno najveća atrakcija upravo su gosti iz Republike Mađarske.COLLEGIUM GLADIATORIUM udruga koja promiče borilačke vještine i "školuje" gladijatore često gostuje tijekom ljetnih mjeseci u domovini(Mađarska) i inozemstvu.


Na Portarati u hladu Slavoluka Sergijevaca ponuđena je i tipična domaća rakija...biska,medica,orahovac kao izuzetan suvenir kojeg usput možete i okusti svojim nepcima.Proizvode je prezentirala Udruga za promicanje stvaralaštva,kreativnosti,novih oblika raznišljanja i izražavanja,održivog razvoja i tradicijske kulture "5R" iz Pazina.Posjetitelji koji inače često kupuju proizvode ovog tipa mogli su na izuzetno lijepom štandu ,vjerujem po prvi put vidjeti i bilje koje se koristi za spravljanje napitaka.
Od svih manifestacija tek ove na Portarati bile su mi dostupne,zahvljujući što ovdje radim i kolegama koji su dio posla odradili dok sam obilazio i bilježio događanja.Jedan dio možete vidjeti u kratkom tekstu i fotografijama.Zbog velikog broja fotografija post sam podijelio u više dijelova...nećete zamjeriti , no slike često govore više od riječi.


Ugasio se i posljednji plamičak na rimskoj uljanici,čarolija antike usnula je svoj san do slijedećih Dana antike.



tibor-pula @ 23:02 |Komentiraj | Komentari: 0
PULA SUPERIORVM
dio II.
COLLEGIUM GLADIATORIUM-BUDAPEST

Photo Cube Generator


COLLEGIUM GLADIATORIUM-BUDAPEST(LINK)



Udruga s ciljem očuvanja i približavanja širokim masama gladijatorke borilačke vještine osnovana je 1994. godine.Gladijatorska škola nosi naziv Ludus Magnus a školovani gladijatori svoje vještine prikazuju tijekom ljetnim mjeseci diljem Mađarske a posjeti inozemstvu nisu rijetkost.Zavisno o tjelesnoj težini i tjelesnoj građi gladijatorski "podmladak" može izabrati edukaciju tj školovanje a steknute vještine rangirane su na slijedeći način:
I.calvus
II.tiro
III.armatus
IV.expectatus inferior
V.expectatus superior
VI.mortifer inferior
VII.mortifer superior
VIII.artifex

Gladijatori su podijeljeni prema opremi koju nose i prema tome su bili i specijalizirani borci:





















Andabatae
Andabatae su bili borci na konjima ili kočijama, a vjerojatno su se borili u kacigama koje su pružale malu vidljivost ili su imali povezane oči.

Bestiarii
Borci specijalizirani za borbu protiv životinja najčešće naoružani kopljima.

Dimachaeri
Borci naoružani sa po dva kratka mača ili bodeža.

Equites
Equites ili vitezovi su u starije vrijeme bili lako naoružani, oklopljeni, nosili su okrugli, konjički štit, manju kacigu bez perjanice ukrašena sa dva pera. U carsko vrijeme opremljeni su zaštitom za desnu ruku (manica) i nosili su tuniku bez rukava (za razliku od ostalih gladijatora koji su se borili golih prsiju).

Essedarii
Borci na bojnim kočijama su podsječali Rimljane na borbe protiv Kelta i Britanaca. Budući da nije pronađen nikakav mozaik ili zapis o njima ne znamo kako su bili opremljeni. Vjerojatno je uvijek jedna članica bojne kočije bila žena. Postoji i mogućnost da su se borili protiv zvijeri.

Hoplomachi
Poput teško opremljenih Thraciana podsjećali su na Samnićane. Imali su zaštićene, omotane noge, štitnik na desnoj ruci (manica), manju kacigu ukrašenu čuperkom perja na vrhu, naoružani mačem (gladius) i malim, okruglim štitom od tanke bronce. Vrlo je moguće da su bili naoružani duljim kopljem. U borbama su se natjecali sa Myrmillo ili Thracianom.

Laquerarii
Slični retiariusu samo su umjesto mrežom svoje protivnike pokušavali uhvatiti lasom (užetom).

Myrmillo
Oprema myrmilla se malo razlikovala od Thraciana. Razlika je vidljiva u izgledu kacige koja je za razliku od thraciana imala manju perjanicu, koja se nije ukrašavala perjem. Kaciga je ukrašavana komadićima polirane bronce ili srebra što je na suncu davalo sijajno preljevanje boja poput riblje ljuske (riba mormylos je bila inspiracija). Na desnoj ruci nose manicu. Naoružani su gladiusom (mačem dužine oko 40-50cm) i brane se zaobljenim, većim štitem poput legionarskog. Bore se protiv thraciana ili hoplomacha.

Paegniarri
Oni u biti nisu bili pravi gladijatori već su prije borbi publiku zabavljali mlateći se drvenim mačevima. Njihovu su "borbu" pratili glazbenici na cimbalima, trubama i hidraulisu.

Provocatores
Njih bi boksačkim rječnikom svrstali u borce srednje težinske kategorije. Jedini su od gladijatora nosili prsni oklop (cardiophylax). Na ruci manica, veliki pravokutni štit i gladius.

Retiarii
Retiarii su prepoznatljivi po mreži (podsjećali su na ribare). Mreža je služila za hvatanje protivnika (oko 3m u promjeru), a glavno je oružje trozubac (dužine oko 1,6m). Mreža je konopom vezana za ruku borca, pa je u slučaju promašaja mogao ponovno povući. Nisu nosili kacige, a pomoćno oružje je bio bodež. Bodež se npr. koristio da se borac oslobodi mreže ukoliko je protivnik uhvati. Služio je i za pogubljenje borca koji je izgubio i publika ga je osudila na smrt. Na lijevo ruci manica uz dodatni oklop za rame (galerus). Bore se protiv secutora. Za retiare su obično birani mlađi gladijatori (18 do 25 godina) ljepšeg izgleda.

Saggitarii
Bili su opremljeni samostrelima kojima su mogli gađati na veće udaljenosti.

Samnićani
U starije vrijeme teško naoružani borci, koji su u carsko vrijeme više nisu pojavljivali. Branili su se velikim, pravokutnim štitom (scutum). Na glavi teška kaciga i naoružani kratkim mačem.

Secutores
Specijalno razvijena vrsta boraca protiv retiariusa. Vrlo su slični myrmillu jer nose isti oklop i oružje. Razlikuju se po kacigi koja kod secutora pokriva cijelo lice i ima samo dvije rupe za oči što im je trebalo dobro služiti u obrani od trozuba. Kaciga je bila potpuno okrugla i glatka tako da je mreža nije mogla zakačiti.

Retiarii
Retiarii su prepoznatljivi po mreži (podsjećali su na ribare). Mreža je služila za hvatanje protivnika (oko 3m u promjeru), a glavno je oružje trozubac (dužine oko 1,6m). Mreža je konopom vezana za ruku borca, pa je u slučaju promašaja mogao ponovno povući. Nisu nosili kacige, a pomoćno oružje je bio bodež. Bodež se npr. koristio da se borac oslobodi mreže ukoliko je protivnik uhvati. Služio je i za pogubljenje borca koji je izgubio i publika ga je osudila na smrt. Na lijevo ruci manica uz dodatni oklop za rame (galerus). Bore se protiv secutora. Za retiare su obično birani mlađi gladijatori (18 do 25 godina) ljepšeg izgleda.

Saggitarii
Bili su opremljeni samostrelima kojima su mogli gađati na veće udaljenosti.

Samnićani
U starije vrijeme teško naoružani borci, koji su u carsko vrijeme više nisu pojavljivali. Branili su se velikim, pravokutnim štitom (scutum). Na glavi teška kaciga i naoružani kratkim mačem.

Secutores
Specijalno razvijena vrsta boraca protiv retiariusa. Vrlo su slični myrmillu jer nose isti oklop i oružje. Razlikuju se po kacigi koja kod secutora pokriva cijelo lice i ima samo dvije rupe za oči što im je trebalo dobro služiti u obrani od trozuba. Kaciga je bila potpuno okrugla i glatka tako da je mreža nije mogla zakačiti.

Thracian
Thracian je bio gladijator s vrlo prepoznatljivom kacigom s metalnom perjanicom. Kaciga se izrađivala od dva komada bronce - jedan na gornjem dijelu i jedan kao štitnik za lice. Na prednjem dijelu izbušene su rupe koje su borcu omogućavale dobru ventilaciju i pogled prema naprijed. Thracian je zbog takve konstrukcije imao probleme s bočnim pogledom. Kaciga je također sprečavala direktan udarac prema grkljanu. Kagica je mogla biti ukrašena sa perjem. Kaciga je težila između 3,3 i 6,8 kilograma (standardna legionarska oko 2 kg) i prosječne debljine oko 1,5 mmm. U opremi je još imao štitnike za jednu ruku, manji gotovo kvadratni štit (parmula) i mač zaobljene oštrice dužine oko 34 cm. U starije vrijeme ti su borci bili ratni zarobljenici iz Trakije. Bore se protiv myrmilla ili hoplomacha.

Izvor :Hrvatski povjesni portal:  Miljenko Hajdarović, prof



Nastup u pulskoj Areni budi znatiželju no taj se dio predstave plaća.Za one koji nisu u mogućnosti otići do Arene gladijatori svoje umijeće predstavljju i na Portarati.Zanimljiv trenutak svakako je i postrojavanje i prolazak ulicama i trgovima grada.Mađari su ove godine "pozirali" na trgu ,vjerujem brojni posjetitelji ,ponijeli su lijepu uspomenu iz Antičke Pule.




Fotografije s Trga Portarata 2010.
 
 

Brojni su filmovi snimljeni na temu antike, Rima i gladijatora.Film Gladijator(link) zorno prikazuje gladijatorske igre , život Rima a muzika iz filma može Vam poslužiti kao "podloga" dok gledate slike u prgledniku slika.


tibor-pula @ 21:39 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, lipanj 10, 2010
 
Agripininina kuća,arheološki lokalitet smješten  jednim dijelom u poslovnici Otp banke te dvorišnom prostoru,koje zatvaraju zgrade u ul. Sergijevaca i uspon sv. Franje Asiškog.Na prostoru koji je prvorazredna atrakcija postojala je austrijska stambena zgrada  srušena tijekom bombardiranja Pule 1944. godine.Arheološko istraživanje provedeno je na prostoru od 550 m2 u razdoblju od prosinca 1987. do srpnja 1988. godine.Pronađeni su ostaci keramike čija datacija ima raspon od 6. st.pr.Kr. do 6. st.posl. Kr. te ostaci građevina od antike do kasne antike.Arheološki lokalitet zorno prikazuje život antičke Pule a sa sigurnošću se mogu izdvojiti četiri faze gradnje antičkih i kasnoantičkih objekata.

U prvoj fazi gradnje vidljivi su zidovi i kanali za odvodnju oborinskih voda.Temelji zidova položeni su na živu stijenu koja je poravnata i čini plato , a građeni su od kamena lomljenca.Građevina je najvjerojatnije izgorila u požaru s obzirom na prisutnost pepela na lokalitetu. Republikanska gradnja 1. faze isplanirane su probojem glavne prometnice(decumanus) antičke Pule koja je bila smještena jednim dijelom iza današnjih zgrada na sjevernoj strani Foruma.Ulica je bila popločena velikim kamenim pločama sa žljebom za otjecanje oborinskih voda.Datacija ove najstarije faze gradnje je 2. polovina 1. st.pr. Kr. .
Druga faza gradnje nalazi se jugozapadno od "dekumane"galavne ulice ovog djela antičke Pule.Prostor (prezentiran u poslovnici otp banke) popločen je mramornim pločicama raznih boja u heksagonalnom rasporedu.Na zidovima prostorije sačuvani su dijelovi obloge od bijelog mramora s profiliranim letvicama. U ovom prostoru pronađena je i mramorna glava žene , Agrippine Minor ,datacija kraj 1. polovine 1. st. posl. Kr. . U trećoj fazi gradnje na ovom arheološkom lokalitetu nalazimo višedjelnu građevinu koja je bila južno otvorena prema portikumu Foruma. Građevina se svojom četvrtastom nišom proširila preko kamenog popločenja ulice ,  sačuvana su dva ulomka glatkih stupova te zid vrlo čvrste gradnje koji se naslonio na ugao četverokutne građevine izgrađene u 2. fazi gradnje na ovom lokalitetu.U posljednjoj ,četvrtoj fazi gradnje ,datacija rani srednji vijek ,nalazimo tzv. "Agrippininu sobu".Prostor je pregrađen velikim kamenim blokovima - arhitektonskim dekoracijama.Pronađeni su ulomci vijenca,pilastar parapeta s reljefom glave Meduze te dva dijela carske skulpture.Prostor koji nazivamo Agrippinina kuća , nalazi se na rubnom jugoistočnom dijelu forumske zone ,otvoren je prema gradskom trgu a ukrašen je štukaturom ,mramorom i višebojnim freskama.Na postolju zidanom od cigle i obložen mramorom pronađen je portret carice Agrippine mlađe.Pretpostavka je da je za vrijeme vladavine cara Klaudija , jedna od taberni  u unutarnjoj strani portikata puljskog foruma preuređena kao sacellum ili prostorija carskog kulta.U njoj su građani antičke Pule odavali počast tj. obavljali  su se obredi poštovanja Klaudija i njegove obitelji - supruge Agrippine i posinka Nerona.Jedan dio arheološkog lokaliteta spretno je ukomponiran u poslovnicu Otp banke i tako trajno zaštićen. Drugi zauzima dvorišni prostor okolnih zgrada i zoran je primjer prezentacije i valorizacije antičke Pule.



Agrippina Minor(mlađa)-rođena  16. godine  u vojničkom logoru na Rajni iz braka  Germanika i Agrippine starije.Godine 37. u svom prvom braku s Gnejem Domicijem Ahenobarbom rađa sina Nerona.Potom se udaje za nekog Krispa Pasijena.Treći brak najznačajniji je u životu Agrippine.49. godine udaje se za cara Klaudija koji 50. godine usvaja Nerona kao svog nasljednika.


Svi muževi Agrippine umrli su sumnjivom smrću.Prepostavlja se da je Klaudija dala otrovati kako bi na prestolje došao Neron , kasnije poznatiji kao palitelj Rima.Agrippina mIađa također je umrla nasilnom smrću , dao ju je ubiti sin Neron 59. godine.Za života Agrippina je štovana kao carica , supruga cara Klaudija a potom kao careva majka.Kipovi Agrippine posvećivani su na javnim mjestima kao dio općeg carskog kulta a jedan takav prostor nalazi se u Puli poznatiji kao "Agrippinina kuća".
 
ANTIČKA PULA,Robert Matijašić,Klara Buršić-Matijašić
Histria Antiqua 5/1999. Kristina Džin , Forum u Puli



 
tibor-pula @ 16:41 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
nedjelja, ožujak 14, 2010


Povodom dana žena u pulskom caffe-u Uliks gostovala je "Riječ".Ona obična...topla...ljudska..riječ.Večer,nazvana "Noć poezije" poklonjena je pulskim ženama.U ugodnom ambijentu uz glazbenu podlogu koja se sastojala od jazza i new age glazbe vlastite stihove i stihove poznatih pjesnika kazivali su nam Nataša Kraljević,Marko Mavija,Valter Mužić i Castor-Zdenko Vareško.


Nataša Kraljević
diplomirana likovna umjetnica,pjesnikinja,autorica dramskih tekstova,slikovnica, a pjesme joj uskoro izlaze u Antologiji hrvatskog pjesništva.Tijekom večeri kazivala je svoje stihove a publici je još "poklonila" stihove A.Dedića,Charlesa Baudelaira,Enesa Kišovića.Pjesme koje je publici kazivala Nataša :"Jedna mama","Prosjak ili vila","Mjesec",Crvlji valcer" i "Albatros".



Marko Mavija
diplomirani defektolog,dramski pedagog,plesni pedagog,interpretator i autor dramskih tekstova.Pjesme koje je kazivao Marko iz  zbirke su poznatog kantautora A.Dedića,Nikce Krajine i Mužićeve pjesme.Pjesme i stihovi:"Zagrli me","Loše vino",Pamtim samo sretne dane","Ne daj se Ines" i "Bezimena rijeka".



Valter Mužić
inženjer strojarstva,strojarstvo mu nije jedina okupacija u životu,pjesme o ženi , majkama i nesretnim ljubavima mogli smo čuti tijekom večeri inerpretirane s puno šarma i ljubavi.Pjesme koje je kazivao Valter:"Šutnja o majci","Rastanak ili život je tržište","Tebi za laku noć","Ma, ki da si ma","Utjeha noći","Priča o Marijani P. mojem pokušaju i zajedničkom promašaju","Pjesma o hrabrosti" i "Odluka".




Zdenko Vareško - Castor
poznati pulski astrolog,bavi se filmom ,fotografijom i poezijom.Tijekom večeri odigrao je  ulogu moderatora i pomogao prebroditi prve treme izvođača iz publike koji su se priključili čitanju poezije.Castor je kazivao slijedeće pjesme:"Čežnja","Zatvaramo gospodine","Vrba" i druge.


Bruno Brežac-medicinski tehničar,u slobodno vrijeme piše poeziju i prozu,vodi društvo mladih pjesnika koji organiziraju neformalne književne večeri,piše za "Glas Istre"-rubrika "Mozaik" o kulturnim događanjima u gradu.Bruno se predstavio svojim pjesmama i  okupljenu publiku "počastio" stihovima svojih pjesama.
Kako je odmicala večer atmosfera u caffe-u bila je sve prisnija,brojni su se gosti okušali u čitanju poezije uglavnom A.Dedića.Večer u caffe-u obogatila je i Neda interpretirajući svoje pjesme koje,kako je rekla, ne zapisuje.Pjesme gospođe Nede "Nastanak slike","Ruža","Magija jutra" i "Pjesma pjesnikinji"bile su posljednji stihovi koji su ujedno i zatvorili "Noć poezije".























Pročitavši nekoliko stihova ,vlasnik caffe-a Denis Bimbašić, zahvalio je na ugodnom druženju i pozvao na slijedeće druženje s poezijom u "Uliksu".



Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 17:35 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, veljača 21, 2010


Trebalo je vremena da Pula dobije svoje šetalište pod palmama.Vjerojatno puno "papira"i brojni sastanci utrošeni su u realizaciju projekta.No nitko se ove godine nije pobrinuo zaštititi palme na Rivi ,vjerojatno po onoj-"narasao si i brini se sam za sebe" ,palme su ostale bez zimskog "ogrtača"(ranijih godina palme su bile zaštićene).Sada ovako požutjele govore nam koliko marimo ili ne-marimo za Svoj grad.



Postoje brojni kameni- "nijemi" svjedoci u gradu,njenoj okolici i diljem poluotoka s natpisima o raznim aktivnostima...poruke koje su aktualne i danas.Okrenete li se licem prema Komunalnoj palači Grada Pula desno u lijevom "kantunu"postoji kamen na kojem nešto piše.



Natpis iz 1587. godine ugrađen je u Komunalnu palaču 1697. godine.
Natpis govori slijedeće." nelli bosci di publica raggione Magran sotto Sissan Quanque sotto Momoran,Caval sotto Carnizza siano prohibiti il taglio e pascolo".
Providur za Istru -Lodovico Memo izdao je ovaj nalog.U nalogu uklesanom u ovaj kameni natpis  stoji kako je zabranjena sječa šuma u navedenim šumama/Šišan ,Krnica/.Naime u 16. stoljeću mnogi providuri prijavljivali su mletačkom Senatu užasno teško stanje Istarskih šuma što zbog nekontrolirane sječe šuma ili zbog ispaše stoke.Briga o prirodnom bogatstvu ,šumama tako je završila tik do ulaza u Komunalnu palaču Pula(poučno "štivo").Godinama kasnije,doduše stoljećima kasnije ,1. travnja 1914. godine(nije prvotravnjska šala), pulski Municipij izdaje sličnu zabranu ovaj puta na otočiću Veruda(Fratarski otok).S obzirom na početak Prvog svjetskog rata nije poznato dali se ili koliko poštovala ova naredba.Danas u sveopćem siromaštvu i kaosu oko nas neki tekstovi upisani u kamen(papir trpi sve)mogu biti poučni,pa barem ono što imamo i ono u što smo utrošili nešto ljubavi i sigurno puno novaca sačuvajmo za druge.

Sva "sreća" u zidove Komunalne palače , koliko mi je poznato nije ugrađen "neki kamen" sličnog teksta.Zidove pročelja palače krasi lapidarij...pa barem neka utjeha.
tibor-pula @ 19:02 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
petak, veljača 19, 2010
Slavoluk ,od Salvije i Sergijevaca , Cleopatre i Marka Antonija do   Elizabeth Taylor , Richard Burton-a  i  Josipa Broza Tita



 Salvija Postuma (SALVIA POSTUMA SERGI) udata u obitelj Sergijevaca,podiže jedan od najljepših antičkih spomenika u gradu Puli .Pulski slavoluk datira  između 30. i 10. god prije kr. Slavoluk je posvećen Luciju Sergiju Lepidu, sinu Lucija,koji se kao tribun XXIX . legije spominje na središnjem mjestu atika građevine.Tekst natpisa glasi L(ucius) SEARGIUS L(uci) F(ilius) LEPIDUS, AED(ilis) TR(ibunus) MIL(ilitaris) LEG(ionis) XXIX, u prijevodu Lucije Sergije Lepid,sin Lucija,edil,vojnički tribun 29. legije.Uz njegov kip  na vrhu građevine bili su još kipovi Lucija Sergija,Lepidova oca , te Gneja Sergija ,Lepidova strica tj brata Lucija Sergija starijeg.Prema stilskim karakteristikama građevina datira prema kraju prvog stoljeća prije krista no sigurno ne prije 31. god. pr. Kr.  Lucije Sergije Lepid  bio je časnik legije koja se borila na strani cara Oktavijana u čuvenoj bitci kod Akcija (31. god pr. Kr.) a po svršetku bitke legija je odmah raspuštena.Ugledna građanka Pule  Salvija Postuma Sergi ,podiže slavoluk "o svom trošku" tj. vlastitim novcem vjerojatno kapitalom koji je naslijedila od obitelji u kojoj se udomila udajom.Posebno je naglašeno da je spomenik izgrađen obiteljskim novcem tj da nije javna investicija.O tome svjedoči i natpis na frizu iznad luka : SALVIA POTUMA SERGI DE SUA PECUNIA ,tj. Salvia Postuma ,Sergijeva žena,svojim novcem (čitaj:učinila)


Tlocrtna arhitektonska osnova građevine je izduženi pravokutnik,čija vanjska dužina iznosi nešto više od 8 metara a širina otvora 4,30 metara.Okvir slavoluka  čine masivni pilastri građeni od velikih klesanih blokova,gornji otvor slavoluka završava svodom kojeg čine klinasto pritesani blokvi.Pilastre , nosače luka raščlanjuju vitki kanelirani stupovi s bogato obrađenim korintskim kapitelima.Svodni otvor bogato je ukrašen .Vertikalne stijene ukrašene su vinovom lozom s grožđem koje izrastaju iz čaša akanatova lišća. Sam svodni otvor kasetiran je,kasetna polja su ukrašena velikim rozetama dok je središnje kasetno polje na vrhu luka ukrašeno ikonografskim prikazom orla s razapetim krilima u borbi sa zmijom.
Kutovi kasetnih polja na cijelom svodu ukrašeni su dupinima,sfingama i grifonima.Kutove slavoluka lijevo i desno iznad svodnog luka ispunjavaju u visokom reljefu leteće krilate Viktorije koje nose vijence.Ukras friza s lijeve i desne strane su "putti" koji drže vijence s bukranijem.Na sastavu vijenaca unutarnjeg pojasa friza predstavljen je po jedan dvopreg.Na kraćim pobočnim stranama friza prikazana je rimska i barabarska vojna oprema.Potpuna dekoracija slavoluka izvedena je samo s gradske strane što je rezultat njegova prizidavanja  na arhitektonski kompleks gradskih vrata.




"ZLATNA VRATA"-antički ulaz u grad

Rekonstrukcijom trga i arheološkim istraživanjima od 1994-1996 godine utvrđeno je da su ranije četvrtaste kule i uzana gradska vrata pri izgradnji samog slavoluka zamjenjene okruglim kulama a gradska vrata dobila su tri prolaza ,dva bočna za pješake i jedan središnji za kolni promet.Zlatna vrata(Porta Aurata,Portarata,Port'Aurea u toskaniziranoj talijanskoj varijanti) naziv je  za gradska vrata  iako ih građani koriste uprvo za slavoluk.




Rekonstrukcija okrugle kule(kameni stupići-gradska vrata)

Između 1826 i 1829  godine gradska vrata su porušena i od tada slavoluk stoji samostalno.Prilikom obnove gradskog trga rekonstruirane su dvije okrugle kule antičkih zidina grada te dio vratiju(po jedan kameni stupić svjedoči o gradskim vratima).Slavoluk je privukao pozornost mnogih umjetnika, među ostalim i Michelangela koji ga je ovjekovječio crtežom. Vjerojatno mu je služio kao antički uzor za neko od njegovih remk-djela. Crtež se danas čuva u muzeju Wicar francuskog  grada Lillea.Podno slavoluka terasa je caffe-a "Uliks"(link do posta o kafiću) a na samoj terasi još jedna privatna investicija skulptura Jamesa Joyce-a (link do posta o Joyce-u).


Trg i sam slavoluk scenografija je brojnim ljetnim kulturnim događanjima(pulsko kulturno ljeto-link)a u "hladu" ovog antičkog spomenika jedan Pulski umjetnik  izrađuje karikature i portrete tijekom ljetnih mjeseci (link do stranice).Pomislit ćete ovo je kraj ,nadam se korisnog "štiva".Čest tekst u gotovo svakom vodiču grada Pule.

Postoji međutim jedna sitnica,uz slavoluk osim Puležanke Salvije i Sergijevaca vezane su i povijesne osobe Cleopatra i Marko Antonije(bitka kod Akcija 31. god.pr.Kr.).

Elizabeth Taylor i J.Broz Tito /Brijuni/


Glavne uloge u povjesnom spektaklu Cleopatra(1963) brilijantno su odigrali filmski  i bračni par Elizabeth Taylor  i Richard Burton .Tita u filmu "Sutjeska"(1973) odigrao je Richard Burton.Na poziv Broza 1971.godine poput brojnih drugih poznatih filmskih zvijezda Brijune i Broza posjećuju "Taylorovi".
Bez povijesnih kostima,"Cleopatra i Marko" nakon  2000 godina u posjetu su jednoj rimskoj provinciji i kako kaže tadašnji tisak izuzetno se ugodno osjećaju....







BRAČNI PAR TAYLOR I J.BROZ





   SLAVOLUK DANAS  ,VIĐEN KROZ OBJEKTIV MOG SKROMNOG FOTOAPARATA

IZVOR:Antička Pula,Štefan Mlakar
        Antička Pula,Robert Matijašić,Klara Buršić-Matijašić
        207 festivalskih dana u Puli

tibor-pula @ 19:15 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 17, 2010
Cepelin ili zračni brod ,ime koje često susrećemo u literaturi zračno je prometalo duguljastog oblika ,napunjeno plinom koji je lakši od zraka.Patent židovsko-mađarskog izumitelja Davida Schwarza (1852–97), trgovca drvom u Zagrebu, konstruktora upravljivih zračnih brodova s metalnim kosturom koji su letjeli u Sankt Peterburgu (1894) i Berlinu (1897). Nacrte brodova od njegove supruge otkupio je  F. Zeppelin. Zeppelin, Ferdinand (1838–1917) njemački je graditelj upravljivih zračnih brodova s kovinskim kosturom,patentirao je izum i po njemu su zračni brodovi dobili  ime .Često se upotrebljava ime  dirižabl(od francuskog dirigeable, upravljiv).



Cepelin iznad Manhattan-a

Zračni brod -cepelin "Citta di lesi" u svoj ratni pohod krenuo je 5. kolovoza 1915. godine iz zračne luke Ferrara u 21.00 sati.Naoružan dvijema strojnicama, montiranih na brodicu-gondolu ,te 30 bombi( 20 od 25 kilograma i 10 od 5 kilograma),nešto osobnog naoružanja (4 puške i 2 pištolja), zračni brod-cepelin krenuo je u svoj ratni pohod sa gorivom za 8 sati leta.Posada broda imala je slijedeći sastav :Istranin Bruno Brinovese -zapovjednik , Raffaele de Courten - poručnik bojnog broda , Valerio Ettore Satta poručnik bojnog broda (drugi kormilar) te Giovanni Sanfedele i Arnolfo Lami kao motoristi.Pred ponoć , točnije oko 23.00 sati motritelji su upozorili na približavanje zračnog broda  pulskoj ratnoj luci i brodovima na sidrištu."Citta di lesi" dolazio je iz pravca jugozapadno od Pule i letio je na visini od 2700 metara.



Cepelin na molu u uvali Saccorgiana.

U 23.52  sata otvorena je vatra s ratnog brodovlja i utvrda .Zračni brod izbacio je tek 12-tak bombi te se  počeo  lagano udaljavati .  Teško oštećen  "Citta di lesi"  pao je u more nedaleko svjetionika Porer o čemu je izvjestila motriteljska postaja Musil.U potragu za "Pulskim cepelinom" krenule su  torpiljarke 9 , 39 , T 79 ,razarač Satelit i četiri remorkera Zapovjedništva minerske službe te tri mornarička zrakoplova.6.kolvoza oko 1.00 sati pronađen je cepelin "Citta di lesi" .Članovi posade  prebačeni su brzim čamcem u Pulu a tri časnika(  Bruno Brinovese, Raffaele de Courten i Valerio Ettore Satta )zatvorena su na Pulskom Kaštelu.Cepelin "Citta di lesi" podignut je dijelom na tender i otegljen u Pulski zaljev Saccorgiana.Izvučen je na mali mol-gat koji još i dnas postoji te ubrzo postao meta foto-objektiva.Izdane su brojne razglednice s motivom "Pulskog cepelina"(izdavači razglednica:Roten Schwarz ,Rudolf Marincovich te A. Fischer).Tijekom prvog svjetskog rata Pula je doživjela 41 zračni napad u kojem je sudjelovalo 400 talijanskih zrakoplova.



 Fotografija cepelina u zaljevu Saccorgiana , u pozadini slike  prostor gdje su današnje "Zlatne stijene" - apartmansko naselje turističke zone grada Pule.
 
Izvor: Zbornik
          Iz povijesti Pulske luke , grupa autora
tibor-pula @ 22:06 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 28, 2010


                                           Pula 1370.

Da doista u njoj žive ljudi,i to ni manje ni više dvije obitelji u dva stana.Najstarija stambena zgrada izgrađena je oko 1370. godine , smještena u samom središtu starog grada na uglu Maksimiklijanove ulice i prolaza Zdenac.Nedaleko...svega stotinjak metara od Kapele Marije Formoze,Danteova trga-trga s fontanom  i glavne šetnice grada- ulice Sergijevaca

     


Zgrada, jednokatnica ima 40-tak kvadrata vrlo derutnog stambenog prostora u najmanju ruku neprikladnu za stanovanje u današnje doba.Čitava priča o "kućici na uglu" ispričana u Glasu Istre zapravo je samo" trakavica" uobičajene papirologije o zgradi i stanarima o kojoj je napisano više studija nego o bilo čemu sličnom a da se stvarni pomak u rješavanju problema nije ni desio. "Struka" kako to kažemo počeli su svoj uradak pisati još prije 50-tak godina a zgrada i dalje propada.Jedini i najgori pomak desio se 1994. godine."U POTRAZI ZA PROZOROM" otučena je sva žbuka sa pročelja građevine i tako još više pridonjelo njenom propadanju.Naime da bi se odredila točna starost građevine tragalo se za izvornim prozorima na pročelju kuće po čijem bi se obliku utvrdila starost."Imamo prozor" no nema fasade,a stanari imaju problem više,propuh dotrajale građevine.Uvjek na listi prioriteta a nikad obnovljena prema sudu struke danas bi je jednostavno trebalo kamen po kamen razzidati i ponovo sazidati.Konzervatorski odjel nezadovoljan je takvim razmišljanjem pa traži  licenciranog statičara kako bi se zgrada sanirala na najprimjereniji način ,što bi rekli po pravilima struke.



Koliko loš primjer u djelu grada gdje se okrene toliki broj turista.No da nemora biti tako pokazuju susjedne građevine kako u ulici Zdenac tako i u Maksimilijanovoj.Niz obnovljenih pročelja,zasigurno i stanova u doduše ne toliko starim zgradama pokazuju da se može i drugačije razmišljati i raditi.

Izvor:Glas Istre/Rojnić Goran/10.11.2009/




tibor-pula @ 22:27 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 24, 2010


VELIKO RIMSKO KAZALIŠTE-MONTE ZARO
Louis-Francois Cassas-rekonstrukcija iz 1782

Rimska su kazališta bila državne ustanove pa je i financiranje ovakvog kulturnog "događanja" u gradovima bilo financirano iz državne blagajne.Predstave su se održavale u vrijeme državnih blagdana , rujnu("ludi Romani") te studenom("ludi plebei").Antičko,a time i europsko kazazlište vodi porijeklo iz starih kultnih običaja u slavu boga Dionisa.("Antička Pula")
Veliko rimsko kazalište,smješteno na prirodne padine brda Zaro datira iz doba julijevsko-klaudijevske dinastije.Monumentalna građevina izgrađena je izvan gradskih zidina i imala je zadivljujuće dimenzije.Naime protezala se u dužini oko 62 metra(po nekim podacima i do 100 metara) na prostoru duž  današnje Dobriline ul. od križanja sa Arsenalskom do Stuba(dimenzije u dužini Doma Hrvatskih branitelja).Moglo je primiti  između 4000-5000 posjetitelja.Polumjer orkestre ovog kazališta iznosio je 25 metara.Visina gledališta dizala se na dva kata raščlanjenih lukovima i stupovima ukrašenih korintskim kapitelima.Cijela građevina bila je jednim dijelom(vidljivo na jedinim sačuvanim ostacima građevine) ukopana u živu stijenu.Zgrada se poput ostalih građevina prilagodila prirodnom okruženju(i Pulska Arena leži na blagoj padini brežuljka).U samu zgradu ulazilo se kroz tri monumentalna ulaza , brojne su stepenice bile obilježene imenima zakupaca.O samom kazalištu "Zaro" svjedoče bakrorezi .


VELIKO RIMSKO KAZALIŠTE-ZARO
Sebastiano Serlio(studija vel.rim.kazal)


Najznačajniji je  podatak iz 1536.god. Sebastijana Serilija(bakrorez sa rekonstrukcijom zidnog plašta kazališta).Kao palaču Orlando 1436 godine spominje Georg Pfistring ("Palazzo Orlando").Na svom bakrorezu iz 1568 godine Francessco Camozijo  ovu je antičku građevinu nazvao "rovine anttiche".Početkom 17. stoljeća zubom vremena načeto kazalište , u ruševnom stanju ,navodno pri udaru groma a potom požaru dalje stradava.Ostatke monumentalne građevine 1632. godine upotrijebio je Antoine De Ville za gradnju današnjeg Kaštela(utvrde na središnjem brežuljku grada Pule).Jedini vidljivi ostaci "sakriveni" iza brojnih parkiranih automobila mogu se vidjeti u Dobrilinoj ulici ,najbolje je popeti se Stubama do prvog "odmorišta".

Građevine na mjestu kazališta u današnjoj Dobrilinoj i ostaci rimskog kazališta - "Zaro"


Sačuvani su obrađeni kameni blokovi-temelji sjevernog ugla ove građevine.Samo sitni detalji-reljefi čuvaju se u Arheološkom muzeju Istre .Preostali "građevni materijal" kako nas je povijest naučila završili su u Veneciji.Naime mramorni stupovi velikog rimskog kazališta "Zaro" krase crkvu "Santa Maria della Salute" na otoku Giudecca , izravno preko puta bazilike Sv. Marka.

tibor-pula @ 17:32 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 17, 2010


Polovicom 6. stoljeća podignuta je Benediktinska opatija a u sklopu iste i bazilika.Monumentalna građevina bila je duga 32 metra  a široka 19 metara.Navodno su na ukrašavanju ove građevine radili i carigradski majstori.Bila je ukrašena mozaicima,reljefima i freskama.



Trobrodna bazilika s dvije bočne kapele  križnog oblika stilski identična ostalim ravenskim crkvama iz tog doba, razlikuje se prema korištenom građevinskom materijalu. Naime, za njezinu je gradnju korišten kamen, a ne opeka.



Od bazilike, ostala je samo južna kapela dok su zidovi bazilike ogradni zid vrta u sujedstvu ove nekad značajne građevine.Bazilika je već u 13. stoljeću u potpunosti napuštena i u ruševnom stanju a močvarno okruženje dalo je inspiraciju ljudima pa je nazvana crkvom sv. Marije od Trstike. Naime u vrijeme Venecije 1243 godine opljačkana je te je tjekom desetodnevne opsade grada nastradala i u požaru.1547 godine mramorni stupovi bazilike odvoze se u Veneciju i koriste se za izgradnju stubišta biblioteke Libreria S.Marco i dijelom u dvorani Delle quattro porte u D uždevoj palači.Ono što je ostalo od velebnog zdanja koristi se 1697 godine u obnovi današnj Komunalne palače u Puli.Bazilika je najznačajniji spomenik iz doba Justinijanove obnove carstva.



Prilikom radova na izgradnji nove pulske kanalizacije pronađen je mramorni antički stup iz rimskog doba koji je vjerojatno u 16. stoljeću trebao biti odvezen u Veneciju kako bi tamo resio neku od javnih zgrada, ali je srećom ostao odbačen.Mramorni stup je prelomljen na dva dijela od kojih svaki teži oko pet do šest tona, dugačak je sedam metara, promjer donjeg dijela doseže gotovo metar, a nazire se i prstenasti vrh za kapitel.Za pretpostaviti da je ovaj stup nekada krasio ili rimsko kazalište ili crkvu sv. Marije Formoze, a iz nepoznatog je razloga ipak ostao u Puli.Danas su kameni ulomci razasuti na cijelom području parka ispred kapele i čekaju neko sretno rješenje.






Za kraj bajkovit prizor....na koji se čeka i 20.-tak godina kapelica pod sniježnim pokrivačem.



tibor-pula @ 20:29 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 27, 2009

Snijeg je kristal smrznute vode, a i mineral. Nastaje i pada tijekom vrlo hladnih temperatura, kao i mraz, inje i poledica. Mnogi misle da je snježna pahulja najmanji djelić snijega, no pogleda li se pažljivije uočava se da je pahulja ustvari nakupina većeg ili manjeg broja snježnih kristala različitog oblika, najčešće šesterokutnog tj. heksagonalnog oblika.

Toliko o definiciji snijega(izvor Wikipedija).U noći s petka na subotu(19./20.prosinac 2009)snijeg je zabijelio Istarski poluotok i naravno moj grad Pulu.Toliko rijetko ,svakih 20-tak godina,bijeli pokrivač uljepšao je ili pokvario dan? mnogima u županiji.
Djeci radost a odraslima briga.Nećemo računati štete na mediteranskom raslinju,niti na maslinicima...kažu ipak nisu toliko velike.




Pokrio je sveopće sivilo..crnilo koje nas okružuje i unio malo raznolikosti,natjerao mnoge da se pomaknu iz svojih domova i prošetaju.Djeca sa sanjkama,odrasli s lancima za snijeg u mediteranskom okruženju...pokrivač oko 30 cm.Noć sa subote na nedjelju donosi pravu zimu,Pazin -14,Pula -7.Novi tjedan otopio je iluziju i pretvori u stvarnost,brige i probleme.


Počeo je štrajk komunalaca i grad koji i nije baš najuredniji , još je prljaviji i zapušteniji.Neke od trenutaka Pule pod snijegom pogledajte ovdje, a druge na nekom od web albuma.

tibor-pula @ 20:23 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 24, 2009


Od 2006 god.udruga "Razvoj" organizira prigodni Božićni sajam(od 20. do 24. prosinca) na Pulskim Giardinima..Realizira se u suradnji sa Gradom Pula tijekom trajanja kulturno zabavnih programa pod nazivom "Prosinac u gradu".
Sajam je osmišljen nakon višegodišnjeg održavanja "Hand made festa" te potrebe izlagača i posjetitelja za sajmom na kojem se nude prigodni proizvodi za nadolazeće Božićno Novogodišnje blagdanae.Brojni obrtnici,hobisti,rukotvorci,proizvođači ukrasa,suvenira,poklona,slastica,vina,meda i mnogi drugi svoje proizvode nude u natkrivenim šatorima koji su osvjetljeni i omogućavaju pristup posjetiteljima sa svih strana.

Blagdanski ugođaj u prigodno okićenom najvećem Istarskom gradu Puli,ugostiteljska ponuda na obližnjem trgu Portarata,sajam cvijeća u Flanatičkoj niz zabavnih  programa dio su ponude u vremenu darivanja.
Sajam sa svojom bogatom ponudom ,maštovito izrađenih predmeta,ukusnim slasticama,tradicionalnim napitcima za naše podneblje razvaseli i izmami brojne osmjehe na lica građana grada i turista koji su odlučili blagdne provesti u našoj županiji.Božićni sajam posljednja je manifestacija ovakvog sadržaja u gradu tijekom kalendarske godine.


Božić je vrijeme darivanja.Često posežemo za novčanikom i nemilice trošimo novac ne razmišljajući kako sitnice mogu uljepšati život.Puno sitnica na središnjem trgu-šetalištu Pule, prava poslastica koja mnogima uljepša blagdane...

Posjetiteljima bloga Čestit Božić i uspješna Nova 2010.
tibor-pula @ 00:02 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, prosinac 13, 2009


15. SAJAM KNJIGA U PULI
Manifestacija koja je uspjela proslaviti 15. rođendan unatoč krizi i recesiji.Festival kniga koji je  umalo nestao sa scene kulturnih događanja grada i županije podjelio je teškoće u "življenju" svih nas.

Sajam izložbeno prodajnog karaktera odavno je postao dio cijele Hrvatske a ne samo županije.Razgovori s književnicima komenatri, kritike, u Domu Hrvatskih branitelja postali su dio "Prosinca u gradu"niza manifestacija kojima ispraćamo godinu.Koračajući crvenim tepihom u palači pulske kulture čovjek se nemože oteti dojmu o knjizi kao najboljem prijatelju.

Za generaciju poput moje,koja je odlazila na počinak s knjigom , knjiga je ostala izvor znanja.Današnje generacije žele na brzinu pokupiti znanje pa uporno rade upravo ovo što ja pokušavam sa svojim blogom , surfaju u potrazi za informacijom.Medijski izuzetno dobro pokrivena manifestacija ,pa tek toliko o sajmu ...za posjetitelje bloga...neka slike barem donekle dočaraju ovu izuzetno dobro organiziranu "deliciju"pulskih kulturnih događaja.



15.SAJAM KNJIGA PULA 2009
tibor-pula @ 21:57 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, prosinac 5, 2009
Zgrada u službi motrenja i veze ul.Circonvalazione (ul. Sv Polikarapa)

Zgrada samo s pročeljem ukopana u živu stijenu , na pola puta od Mornaričke crkve do pulske luke, u doba austrougarske vladavine bila je glavna telefonsko-telegrafska centrala.



Masivno pročelje  skriva prostor u kojem su se prikupljale i distribuirale informacije prikupljane sa oko 30-tak motrilačkih postaja diljem Jadrana.U zgradi , ukopanoj u živu stijenu ,bila je centrala tipa Huges,odašiljč-antena bila je na Velom Vrhu također dijelom skrivena pod zemljom.Služba motrenja bila je organizirana na cijeloj istočnoj obali Jadrana, a uspostavljena je nakon Viške bitke 1866. godine.Središta veze bila su u Boki,Šibeniku,Lošinju a najveća,zahvaljujući središtu austrougarske ratne mornarice bila je u Puli.Motrilačka zona grada Pule obuhvaćala je tvrđave Tegethoff do otoka Cresa i Suska s postajama Forno,Verudela i Peneda.
Jedina zgrada na prometnici koju Puljani zovu bulevar(s jedne strane zid arsenala s druge stijena) danas je samo napušten objekat.Doduše lanac s lokotom znak je da ima vlasnika.Nije se tijekom više od 100-u godina promjenila i ostala je zasigurno jedina građevina u gradu koja nema zidove već samo masivno-monumentalno pročelje.Tragove-grafite ostavile su današnje generacije...

Izvor:ZBORNIK IZ POVIJESTI PULSKE LUKE - grupa autora
tibor-pula @ 00:23 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, prosinac 2, 2009
          ARENA 10.VI.1981


Pulska Arena,drevno Vespanzijanovo zdanje ugostilo je u posljednjih nekoliko godina mnoge mega zvijezde i ostavilo Pulu u lijepom sjećanju mnogim stranim i domaćim turistima.
Jedna manifestacija, rado gledana pred televizijskim ekranima,"Igre bez granica" gostovala je u Puli prije 28 godina.




Nekoliko godina bila je pravi hit u državama članicama Eurovizije.
Ntjecatelji iz Vilike Britanije,Portugala,Francuske,Švicarske,Belgije,Italije i Jugoslavije putovali su Evropom i natjecali se u raznim disciplinama zabavnog karaktera.
Pula je bila domaćin igrama 10.VI.1981 godine.Dupke puno Vespanzijanovo zdanje i nezaboravni trenuci gledanja "uživo" igara bez granica,ostala su dugo u sjećanju Puljana.Pulsko Filatelističko društvo za tu prigodu izdalo je omotnicu.


tibor-pula @ 00:10 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
srijeda, studeni 25, 2009

Davno prije no što je Pula postala Austro-Ugarskom ratnom lukom i grad narastao poput "gljive" u moderno središte 1816. godine Pulu je posjetio  austrijski car Franjo I.Ne sluteći da će carstvo upravo Pulu odabrati kao glavnu ratnu luku car je boravio u Puli s osobito zanimljivim razlogom.Naime tih godina poluotok po drugi put postaje dijelom carstva , a car obilazeći "nove djelove carstva",upoznaje kraj i njena kulturna-spomenička bogatstva.Franjo I. odobrio je financijska sredstva za sanaciju i konzervaciju Augustova hrama, a ponovio je posjet gradu 1832. god.Ferdinand I. ,nasljednik Franje I.,dolazi u Pulu 1844. god.Njegov posjet Puli izravno je utjecalo na  daljnju sanaciju,istraživanje i konzerviranje antičkih spomenika grada.Prvi konzervator i povjerenik za zaštitu spomeničke baštine bio je Puljanin Giovanni Carrara.

                                     

                                                     Franz Joseph I /Ferenc József 

Proglašenjem Pule glavnom ratnom lukom jakog carstva Pulu posjećuju češće kako carevi tako i prateće plemstvo,važne osobe iz kulturnog,političkog i javnog života tog povjeno zanimljivog doba.
Franjo Josip, Ferdinandov nećak na prijestolje dolazi 1848 i vlada carstvom do 1916. god.
Čest je gost najvećeg Istarskog grada, na jahti priređuje ručkove,i s osobitom pažnjom prati rast i razvoj arsenala,luke,grada.Dočekan zvonjavom crkvenih zvona(Balota),biskuposkom asistencijom,špalirima i orkestrom  u desetak navrata na trenutak postaje Puljanin.
Nekolicina posjeta Puli:
1856.posjet Puli i polaganje kamena temeljca za Pomorski arsenal
1884.posjet sa sinom Rudolfom velikim pomorskim manevrima
1891.povodom proslave 25. godišnjice bitke kod Visa,ujedno je položio kamen temeljac za Mornaričku crkvu
1893.porinuće krstarice Maria Theresia
1895.porinuće krstarice Kronprinz Rudolf i Monarch
1902.vjerojatno posljednji put, posjet gradu,zabilježen na razglednici(vožnja gradom u otvorenoj kočiji)
Grad posjećuju i prijestolonasljednik Ferdinand ,njemački car Wilhelm II. a posljednji Austro-Ugarski car koji posjećuje Pulu je Karlo I.


 

Rujan 1903 Car u posjetu Puli



Izvor:Zbornik iz povijesti Pulske luke-grupa autora


tibor-pula @ 12:51 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 20, 2009


 Zgrada zavoda na Monte Zaru

Na pulskom brdu Monte Zaro 1869 god. započinje gradnja hidrografskog zavod.Zgrada je dovršena 1871 god. i postaje dom zvjezdarnici(jedini sačuvani dio),meteostanici,spremištu morskih karata i nautičkih instrumenata,knjižnici,mehaničkoj radionici i arhivi ratne mornarice te arhivi brodskih dnevnika.Ravnatelj hidrografskog instituta bio je Franz Paugger.



 Panorama arsenala,ratne luke,i parka ispred zavoda

Modernizacija Austro-Ugarske pomorske flote te zamjena jedrenjaka modernim brodovima iziskivala je gradnju suvremenog pomorskog zavoda čija je zadaća bila određivanje i kontrola točnog vremena,kontroliranje i zaliha nautičkih instrumenata,objavljivanje promjena na moru i ispravak pomorskih karata,davanje uputa za plovidbu te stalna metereološka promatranja sa metereološke stanice.Ukidanjem Hidrografske ustanove 1866 god. u blizini Muggie(Trst)dio opreme premješten je iz te ustanove u Pulu čime je ova obogaćena.



Zgrada na brdu Zaro bila je dužine 65 metara,protezala se u pravcu sjever jug(sada dio dječijeg vrtića i park).Bila je izvedena kao visoka katnica.Na krovu je bila mala terasa  s vjetro-kišnim autografom , iznad glavnog ulaza balkon,a iznad njega zidni sat.Ostatak zgrade Hidrografskog zavoda današnja je pulska zvjezdarnica,obnovljena ovog proljeća.Zgrada je praktički nadgledala cijeli arsenal i ratnu luk grada Pule.Na mjestu današnje fontane nalazio se spomenik(slike u prilogu).



Pulska riva,tramvaj ispred zgrade Politehnike-Riva 6

Pulska luka kao i cijeli grad rasli su iz godine u godinu i dobivali svoj novi izgled.Dijelovi grada mijenjali su se,neke su građevine nestale ,  no većina se može prepoznati i danas u nekoj drugoj namjeni(korištene stare razglednice sa net-a i iz vlastite zbirke)

Izvor:Zrcalo povijesti središta grada 1890-2002
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          
tibor-pula @ 22:19 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, studeni 17, 2009

        
        "BESA" - na navozu pulskog "Uljanika"

Joža Horvat(Kotoriba,10.ožujak 1915)suvremeni kalsik ,hrvatski književnik...putopisac.Upravo "Besa" jedrenjak kojim je oplovio svijet najpoznatije je djelo Jože Horvata.Pisac romana, pripovijetki i drama, filmskih scenarija, novinskih članka i radio-drama.Jedno izvjesno vrijeme radi kao tajnik Matice hrvatske a bio je urednik Kola i časopisa Republika.Djela su mu prevođena na ruski, poljski, češki, slovački, mađarski, bugarski, albanski, kineski i esperanto.

  Joža Horvat i Mustać Milan ...stisak ruku i mirno more

Filmski scenariji:
- Zastava
- Ciguli – miguli
Tv-scenarij:
- Mačak pod šljemom
Objavio:
- Sedmi be; roman; Zagreb 1939.
- Crvena lisica; roman; Zagreb 1958.
- Ni san, ni java; roman; 1958.
- Mačak pod šljemom; roman; Zagreb 1962; i kao televizijska serija
- Besa; brodski dnevnik; Zagreb 1973. (do danas deset izdanja)
- Operacija stonoga; roman; Zagreb 1982.
- Waitapu; roman; Zagreb 1984.; esperantsko izdanje - prev.Zlatko Tišljar, Savez za esperanto; kineski prijevod na osnovu esperantskog, prev. Huo Guozhu,objavilo Društvo Esperanto Hubei, 2006.
- Ciguli miguli; roman; Zagreb 1989; i kao cjelovečernji film
- Molitva prije plovidbe; roman; Zagreb 1995.
- Dupin Dirk i lijena kobila; roman; Zagreb 1997.
- Svjedok prolaznosti; autobiografija, Zagreb 2005.
Dobitnik. brojnih nagrada (Vladimir Nazor- za životno djelo 1978. i dr.)
1961. – odlikovanje od Josipa Broza Tita: orden rada – Crvena zastava
1975. – odlikovanje od Josipa Broza Tita: orden republike sa zlatnim vijencem za naročite zasluge na području javne djelatnosti
2005. - za iznimni doprinos u književnosti i kulturi, prigodom 90. obljetnice života , dobio odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
- Nagrada grada Zagreba 2006.
 
   Porinuće broda

"BESA"(besa (alb.: vjera), u Albanaca, časna riječ zadana gostu ili bjeguncu, svečano obećanje zaštite ili pomoći; prekršitelj se izvrgava krvnoj osveti.) Građena je u pulskom brodogradilištu od kromiranog čeličnog lima za podmornice koji su Nijemci ostavili u pulskom škveru nakon prestanka okupacije 1945. godine. “Besa“ je svojim karakteristikama predimenzionirana za plovidbu Jadranom.
“Besa“ je teška 25 tona, a može primiti dvije i pol tisuće litara goriva i tisuću litara vode.Nacrte za Besu izradio je Beograđanin Života Pavlović.Poznati  hrvatski pisac Jože Horvat  sa svojom suprugom Renatom, mlađim sinom Markom, i pomoćnikom Vladom oplovio je svijet u jedrenjaku “Besa”  sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća(isplovili, iz Kotora, 30. kolovoza 1965). Venci Kovačević, čija je obitelj vlasnik poznatog broda kreće opet na put...mirno more..."BESA"

                   
                     "BESA" na navozima brodogradilišta

Fotografije....crno bijele,uvijek bude osjećaje za prošlim vremenima.Ove koje gledate,skenirane,postavljene na blog,dugo su "čekale trenutak"da ih dodirnete pogledom.Fotografije su posuđene od gosp.B.Bimbašića novinara "Televizije Zagreb" dobitnika nagrade "Zlatno pero godine" za 1974/75 godinu -RTV centar, Pula.
A sad ...knjigu u ruke...nebi bilo fer da Vam napišem bilo što iz Jožinog putopisa.
Zaplovite s ...Jožom,...Besom,...Uljanikom,...dijelićem Pule,beskrajnim plavetnilom mora i oceana...i naravno...mirno more.

tibor-pula @ 18:38 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 15, 2009


...Priča o kokosovom orahu počinje u znatno toplijim krajevima i naravno opuštenijim i "ležernijim" prostorima.Plod ili ogromna sjemenka palme,ispunjena slatkom tekućinom-kokosovim mlijekom često se otkotrlja niz pješčanu plažu do mora.Nošen morskim valovima ,dopluta do neke sprudi,koraljnog grebena ili otočića.Ovdje se nastani i ...sretno živi.Naravno nije priča za laku noć,niti se kokosov orah slučajno našao na otočiću Uljanik.Rijeđe poznata činjenica,tradicija s dalekog istoka,gdje se umjesto šampanjca tj. pjenušca kokosov orah koristi pri porinuću broda.Brodogradilišta na Jadranu pohodili su mnogi naručitelji.Ovaj , simpatično obavijen trakom(orah je"omekšan"-tankim urezima kako bi se lakše razbio o pramac broda)upravo je spreman...nekih davnih godina za porinuće broda Indijskog naručitelja.I ovo jutro Uljanikovci užurbano kreću na posao.Brodova je manje,tradicija gradnje posustaje pred najezdom jeftine radne snage istoka.
Ostaje li nam samo tradicija?
Ostaju li nam samo sjećanja na brodove i pune navoze?
Ostaju li nam požutjele fotografije - poput ove?
Hoće li i dalje neki "kokosov orah"doplutati u Hrvatsko brodogradilište?


tibor-pula @ 18:40 |Komentiraj | Komentari: 0


Pula na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća nalikuje gradu evropskih i svjetskih razmjera.Časnici,te mnoge druge osobe značajne u političkom,kulturnom,životu tog vremena česti su gosti rastućeg grada.Ukazala se tako potreba ugoditi kako stanovnicima tako i gostima grada i pružiti im baš sve kako bi se osjećali ugodnije u Austro-Ugarskoj ratnoj luci.Grad je već odavno odbacio "plašt" srednjevjekovnih zidina i počeo se širiti na nove prostore.
Na tada već omiljenom gradskom trgu Port'Aurea 2 radi Caffe'Commercio u vlasništvu Bazarini & Co s telefonskim brojem 208.Kavana je imala dvije dvorane,u jednoj stolovi za bilijar a u drugoj stolovi i naravno užitak konzumacije kave i drugih pića uz dobru cigaru.Lijevo od ulaza šank,sa zidom od ogledala .....otmjeni konobar Fritz tih godina poslužuje goste ovog renomiranog Pulskog mjesta.Kavana je osvjetljena plinskom svjetiljkama a za vrijeme hladnih zimskih dana grijana
.

                         
Mnoge poznate osobe dolaze u kavanu:admirali Herman Freiherr von Sapun i Rudolf grof Montecuccoli,grossadmiral Anton Haus,zapovjednik mornarice i flote te kapetan korvete Miklos Horty,budući najmlađi kontraadmiral.Uz brojne druge goste u kavanu su zalazili i mornarički dirigent Franz Lehar,libretist Felix Falzari,maestro Antonio Seitz,godinama kasnije i James Joyce poznati književnik sa suprugom Norom.
I mnogim poznatim puljanima kavana je bilo omiljeno mjesto izlaska : odvjetnici dr.Matko Laginja,dr.Lodoviko Artusi,dr.Lodovico Rizzi i Guglielmo Vareton, gradonačelnici Pule dr.Ivan Zuccon ,i liječnici Domenico dr. Benussi,dr.Mauro Depiera ....
U vrijeme Kraljevine Italije preimenovana je u Caffe'Italia.1922 godine objekt preuzimaju doseljenici iz Rovinja Giacomo i Maria Bazzarini.
U ovom prostoru kavana djeluje kao gradska kavana i nakon 2. sv. rata.Kao gradska kavana bila je otvorena preko dana (podaci iz 50.-tih) a posjetitelje je zabavljala glazbom poznata obitelj Rocco i Ema Janković.
Dugo godina u zgradi na Portarati jedina je robna kuća,još duže vremena Puljanima je ruglo grada.Prostor u gotovo ruševnom stanju 2002. godine u cijelosti je obnovljen,prilagođen suvremenim potrebama ali i dalje poznat mojim starijim sugrađanima kao "stara robna kuća".
                        
Izvor:Zrcalo povijesti središta grada 1890-2002

tibor-pula @ 17:55 |Komentiraj | Komentari: 0

Kravata odjevni detalj čija je domovina Hrvatska .U svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate" (Flamarion, Paris, 1994), François Chaille , govori o pojavi tog odjevnog simbola i njegovom kasnijem rasprostiranju:

"(...) Oko 1635. godine, nekih 6 tisuća vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrška Luju XIII de Richelieu. Medu njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika.Tradicionalna odora Hrvata pobuđivala je pažnju zbog slikovitih marama svezanih oko vrata na vrlo karakterističan nacin. Marame su bile od različitih materijala, od grubih koje su koristili obični vojnici do onih od svile i finog pamuka za časnike. Taj elegantni "hrvatski stil" odmah je osvojio Francuze, koji su ostali zadivljeni novim odjevnim predmetom, potpuno nepoznatim u dotadašnjoj Europi.
        
Oko 1650., za kraljevanja Luja XIV, prihvaćena je u Francuskoj. Novi detalj ubrzo je postao moda medu buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije.
U Englesku je modni krik donio Charles II po povratku iz izgnanstva, a deset godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i većinu kolonija na američkom tlu.
18. listopada 2003. god, u popodnevnim satima, oko pulske Arene svezan je čvor najveće kravate na svijetu.Dugačka je 808 metara i 25 metara široka,U izradu kravate utrošeno je 450,75 kilograma tkanine, 120 kilometara konca i više od 300 sati šivanja . Autor ove grandiozne Umjetničke instalacije je prof. Marijan Bušić.
 Obilježavanje dana kravate u Puli je postala tradicija.Pulski konobari 18. listopada nose ovaj odjevni predmet izazazivajući pažnju gostiju a spomenici poput Jamesa Joycea, Nikole Tesle, Mate Balote, Marka Marulića te Matka Laginje ukrašeni su crvenom kravatom.
Autorice ovogodišnje izložbe s motivima na kravatama su likovne umjetnice Branka Legović, Neva Legović i Nataša Kraljević.

tibor-pula @ 15:58 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 8, 2009

                             

Na mjestu nekadašnje fotografske radnje s kraja 40.-tih prije 20 godina(svibanj 1989.godine) otvoren je "Caffe bar Uliks".Nazvan po najpoznatijem djelu Irskog knjižvnika Jamesa Joyce-a,"Ulysses"(latinsko ime Odiseju,sinu Laertovu,mužu Penelopinu,kralju itačkome).Upravo Irski književnik, njegovo djelo i blizina Berlitzove škole(LINK) bile su nadahnuće u izboru imena ovom caffe baru.



                    NEKADAŠNJA FOTOGRAFSKA RADNJA ALEKSANDRA FILIPOVIĆA - DANAS CAFFE ULIKS - PRVI SVIBANJ I SVEČANOST POLAGANJA VJENCA UZ PRIGODNI GOVOR TADAŠNJIH ČELNIKA GRADA PULE

 

Arhitekta Vojnić Zvonko projektirao je caffe bar a bogatsvu ugođaja doprinos je dao gosp. Lino Skira prekrasnim vitražima.



Uz šalicu kave ili nekog drugog napitka može se puno toga naučiti o povijesti grada,pomorstvu.... i naravno osobama koje su posjetile Pulu.Austrijska carica "Sisi", Ressel Josip - izumitelj brodskog vijka , kutak o Jamesu ,samo su neke od sitnica koje plijene pažnju u Caffe-u.










Slike jedrenjaka,razni alati iz pomorstva,kolekcija brodskih vijaka ukrašavaju zidove Uliksa.Zadivljujuća je i kolekcija mlinaca za kavu...osnovnog proizvoda kojega kušamo svako jutro.Suvremeni "nomadi"koji ni tren nemogu bez "mreže" ovdje mogu surfati do mile volje(već napisano na Forumu)

  

              
                                   
 A kad popijete svoj napitak,
možda Vam se osmjehne sreća,
i jedna dama u bijeloj haljini(dama sa razglednice),
lagano stisnuvši Vašu ruku povede i Vas
u šetnju kroz Pulsku povjest.


http://www.youtube.com/watch?v=aHzKiVwAOY0




Create Google Maps for your website

 


Pozycjonowanie, Google Maps API
tibor-pula @ 21:55 |Komentiraj | Komentari: 0

                                       

James Augustine Aloysius Joyce(Dublin 2.veljače1882.-Zurich 13.siječanj 1941.).

Školovan u kat. duhu, završio je studij suvremenih jezika, a književnošću se počeo baviti s dvadesetak godina.

Jedan je od utemeljitelja modernog romana.

Prve uspjehe postiže zbirkom novela"Dablinci"iz 1941.,u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka.Najpoznatije djelo Uliks objavljen je 1922. godine.

Roman „Uliks“, prema mišljenju mnogih, najvažniji je roman dvadesetog stoljeća. Njegova se radnja odvija 16. Lipnja 1904. Godine. Joyce je, naime, tog datuma upoznao životnu ljubav Noru. Roman donosi velik broj stilskih inovacija, pripovjednih tehnika, zahtjevne je i složene kompozicije, a koncentriran je na tri lika; akvizitera oglasa Leopolda Blooma, njegovu ženu Molly i mladog intelektualca Stephena Dedalusa. Zanimljivo je da se navedeni datum u Dublinu te među Joyceovim štovateljima obilježava kao Bloomsday u čast „Uliksu“ i njegova junaka Leopolda Blooma.Cjelokupna radnja zbiva u Dublinu, od osam ujutro 16.lipnja 1904. (koji je te godine pao u četvrtak) do tri sata poslije ponoći sutradan, 17.lipnja. Radnja je koncentrirana na tri glavna lika: sredovječni bračni par Leopolda i Marion (Molly) Bloom, te na mladog pjesnika Stephana Dedalusa, glavnog junaka Joyceovog prethodnog romana Portret umjetnika u mladosti.

Ovako kaže Joyce: "Lik me Odiseja uvijek opčinjavao, čak i kao dječaka." Mnogi kritičari gledali su na Uliksa kao na novu verziju Odiseja, gdje bi Leopold Bloom tokom svojih svakodnevnih ljetnih gradskih šetnji parodično predstavljao Uliksa, njegova brakolomna žena Molly čednu Penelopu, a Stephan Telemaha.

Ipak, Uliks nije dočekan sa fanfarama. Knjiga je dva puta bila pred sudom, Joyce je nazivan "prljavim pornografom spram kojega je Rabelais vrlo pristojan pisac", primjerci trećeg izdanja su javno spaljivani. Oni obdareni suptilnijim umjetničkim čulom odmah su, međutim, spoznali istinsku vrijednost djela.

God. 1904. napustio je Irsku i, zajedno s budućom suprugom Norom Barnacle, otputovao preko Pariza i Züricha u Trst, gdje mu je bilo obećano mjesto nastavnika engl. jezika u Berlitzovoj školi.

Joyce je od studenoga 1904 do ožujka 1905 (oko četiri mjeseca) bio učitelj engleskog jezikau Berlitzovoj školi u Puli(zgrada na Portarati).Imao je plaću od 6,6 funti mjesečno za najčeće popodnevni rad,podučavajući časnike Austro-Ugarske mornarice engleski jezik.Stanovao je u podstanarskoj sobi kuće u Medulinskoj ulici 7,i Laginjinoj ulici(zgrada više ne postoji).Nije bio odušvljen Pulom , no često je zalazio u tadašnje caffe barove(Caffe Italia/ex Caffe Comercio,Caffe Miramare - na Pulskoj rivi).

U jednom od pisama svom bratu Pulu uspoređuje sa Sibirom.Nije ni čudno,naime mladi bračni par Joyce i Nora u podstanarskoj sobi bez peći,daleko od svog zavičaja, u gradu prepunom vojske...bura koja zna tih mjeseci snažno zapuhati stvorili su tako negativan dojam kod mladog Irca.I kako "bura naglo prestane puhati"(Vjesnik 16.rujan 2003)tako je i mladi par naglo napustio Pulu i nastanili se u većem i zanimljivijem Trstu.

No Joyce nije otišao iz Pule...

Gospodin Bimbašić B.dogovorio je izradu skulpture u prirodnoj veličini sa poznatim Labinskim akademskim kiparom Matom Čvrljkom.Tako je Joyce ponovo u Puli i to pred Uliksom(Caffe bar Uliks-Trg Portarata 1).Irac sjedi za stolom ...čeka kavu...čašu terana...možda otočki sir s Brijuna koji mu se dopao?

13.rujna 2003 godine(subota) svečano je otkrivena skulptura Jamesu Joyce-u.



  Svečano otvaranje skulpture

Sretna je okolnost da su upravo tih dana u Hrvatskoj boravili Irski parlamentarci.Prihvatili su poziv i uveličali svečanost otkrivanja spomenika.U to vrijeme gradonačelnik grada gosp.Luciano Delbianco(danas dekan Politehnike Pula -Visoka tehnička škola)i predsjednik Zastupničkog doma Irskog Parlamenta dr.Rory O'Hanlon uz prigodan program otkrili su spomenik-skulpturu.


  Pulski gradonačelnik L.Delbianco na kavi s Joyce-om

Nitko nije sumnjao da skulptura,spomenik ,jednostavno neka "novost"u gradu može privući pažnju.No vjerujem malo je ljudi vjerovalo da će spomenik Joyce-u postati još jednim simbolom grada koji se ima čime dičiti. 
Izvori:Vjesnik,Istrapedia,Glas Istre,internet
Foto-arhiva "Caffe bar Uliks" Trg Portarata 1 Pula

http://www.youtube.com/watch?v=oMRSbZo9jKQv

tibor-pula @ 18:34 |Komentiraj | Komentari: 0


Prostor , danas središnjeg gradskog trga Portarate do proglašenja Pule glavnom Austro-Ugarskom ratnom lukom bio je bez zgrada.Trg Portarata nastaje prema projektu carskog arhitekta Pietra Nobilea iz 1824. godine koji se počeo realizirati nakon 1838.god.Venecijanska Pula slijedila je logiku rimskog grada i zadržavala se na padinama Kaštela(gradski brežuljak sa utvrdom iz 17.stoljeća francuskog arhitekta Antoine de Villea).Posljednja dva stoljeća Vencijanske vladavine Pula postaje umirući grad(Bertoša).Danas središnji dio grada,bio je nizak i močvaran(slikovito,nažalost i danas za obilnih oborina grad je u istom stanju).Rasle su ovdje vinova loza,smokve a na livadama ljubičice i ciklame.1798. godine pula broji svega 600 stanovnika.Do polovine 19. stoljeća od rimskog grada postaje nakratko malo ribarsko naselje i broji do 1000 stanovnika.Dolaskom Austrije i proglašenjem Pule za glavnu ratnu luku Austro-Ugarske monarhije grad se počinje razvijati i postaje moderan grad po europskim i svjetskim standardima.Prostor današnjeg središta grada sanira se i počinje gradnja izvan gradskoh zidina."Odrezano" je brdo Monte Zaro i stvorena komunikacija (bulevar) sa novim djelovima gradan(San Policarpo).1880 Port'Aurea po Benussiju broji 1012 stanovnika i ima 59 kuća.Na križanju Via Giulie sad Laginjine i Piazza Port'Aurea sada Trg Poratarata koncem 19. stoljeća sagrađen je prizemni objekt puljanima poznat kao "stara robna kuća".Građevina sagrađena 1890 godine, buduća je kavana "Caffe Commercio"(prvi vlasnik Carlo Mattelich).1922 god.kavanu su preuzeli Giacomo i Maria Bazzarini,doseljenici iz Rovinja,a stalno zaposleni u K.u.K. See-Arsenale.Oni su bili vlasnici tada već novog imena Caffe Italia do konca drugog svjetskog rata(napuštaju Pulu i kao esuli odlaze u Italiju gdje i danas žive njihovi potomci).Nakon 2. svjtskog rata od kavane postaje prodajni prostor i građanima pule poznatija kao "stara robna kuća" sve do 2002 godine kada se obnavlja,dograđuje i postaje polivalentni shoping centar sa ugostiteljskim objektom na krovu zgrade.Na trgu je 23.9.1906 otvoren kinematograf Excelsior,od listopada 1908 Minerva.Središnji dio trga zauzima Slavoluk Sergijevaca,reprezentativna građevina(bogato ukrašena) iz rimskog razdoblja tisuljetne Pule."Žuta" zgrada na trgu Berlitzova je škola,u kojoj je enleski jezik podučavao poznati Irski pisac James Joyce.Do Berlitzove škole zgrada u kojoj je djelovala čitaonica od 1891-1898  godine(danas sjedište Hrvatskog zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje).Tijekom obnove(doduše izuzetno neuspjele)trga konzervirani su i restaurirani ostaci srednjevjekovnih vrata grada i 2. okrugle kule(danas omiljeno odmorište turista).U prizemlju "žute" zgrade fotografsku radnju imao je cijenjeni Pulski fotograf Alojz Orel.Nešto niže u prizemlju zgrade(Portarata 1)krajem 40.-tih otvorena je fotografska radnja koja je radila do 1989. god.Foto "pribor" zamjenili su "ugostiteljski pribor" i tako nastaje "Caffe Uliks",renomirano mjesto sa tradicijom od 20 godina.Čest gost trga(Berlitzova škola,kavana na trgu)Irski pisac James Joyce ispred "Caffe Uliksa" od 2003 godine ima postavljenu skulpturu.Portarata kao i svi gradski trgovi,ljeti prepun događanja a zimi,znam reći ćete pomalo tužno,prazan,tih.....
 ...možda odmara ili na trenutak spava?
Izvor :Zrcalo povijesti središta grada 1890-2002.









Golden Gate (Porta aurea) east view in Istria




Golden Gate (Porta aurea) west view in Istria

tibor-pula @ 16:30 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, studeni 7, 2009

 10. po redu Friends fashion night - Portarata 2008 u organizaciji Modne agencije 'Akt' tradicionalna je revija mode i kreativnosti Pulskih modnih kreatora.Pulski se modni kreatori predstavljaju jednom godišnje na Pulskoj Portarati  u jeku turističke sezone (krajem mjeseca srpnja).Ovogodišnja revija iako najavljena u svim turističkim publikacijama u posljednji  je tren otkazana.Dali će ostati samo uspomena na modno stvaralaštvo naših kreativnih sugrađana ili će nakon "krize"i "recesije"????ponovno zaživjeti  nitko nezna.U gradu koji uglavnom "živi" ljeti i ne nedostaje kulturnih događanja,modna revija ipak je izuzetna kulturna "poslastica".Pokazalo se to tjekom 10 godina održavanja ove manifestacije.Hoće li slijedeće godine reflektori okupati svojom svjetlošću Pulske manekenke i manekene .....????

SLIDE SHOW 10. VEČERI MODE NA PORTARATI

tibor-pula @ 19:53 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 4, 2009
Kulturna događanja grada Pule koji se može pohvaliti s 3000 godina postojanja nemože se zamisliti bez mažoretkinja.Djevojčice i djevojke , razne dobi ,odjevene u žuto zelene odore (boje zastave grada Pule) okupljene u udrugu često svojim nastupima oduševe građane grada tijekom cijele godine.Kazalište dr.Inat osnivač je Pulskih mažoretkinja davne 1992. godine .Djeluju samostalno od 2007. godine....Forum,Portarata,trg na gradskoj tržnici samo su neke od otvorenih pozornica gdje ćete sresti "zeleno-žute" mažoretkinje.

Slide show Pula 22.08.2008 trg Poratarata.

tibor-pula @ 22:46 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, studeni 2, 2009

Tijekom ljetnih mjeseci grad poprima obilježje velike ljetne pozornice.Na Pulskoj Portarati trgu kod Slavoluka Sergijevaca često gostuju kulturno umjetnička društva iz cijele županije.Večer folklora ...onog Istarskog koji njeguje KUD "Uljanik" iz Pule oduševio je nekoIlko puta građane i turiste tijekom srpnja i kolovoza.Trgom se plesao balun ,a svirale su roženice,sopele.....

tibor-pula @ 22:33 |Komentiraj | Komentari: 0

Ljetni mjeseci u gradu Puli i Pulsko kulturno ljeto nezaobilazni segment turističke i bogate kulturne ponude grada i županije.Tako ćete u svakom trenutku boravka u gradu ili okolici moći uživati u raznolokostima ljetne zabave na gradskim ulicama i trgovima.Za svakoga ponešto ...No čarolija ljeta "FUČ" - Festival uličnih čarobnjaka izmamit će osmjeh na lice kako djeci tako i odraslim ososbama.Umjetnici iz raznih zemalja druže se sa Puljanima i gostima grada tijekom ljeta i priređuju predstave te pokazuju svoja umjeća zabavljanja.Organizator ove simpatične manifestacije je udruga Čarobjakov šešir.

O Festivalu uličnih čarobnjak 2010. godine na ovom linku više(link Fuč 2010.) 



tibor-pula @ 18:48 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 1, 2009

Realizacija prvog festivala ručne izrade maštovitosti i dizajna  uslijedila je 2003 godine.Autor projekta Lela Bekić realizira vrijedan projekt u želji da pokaže koliko je truda potrebno da se određena ideja i "mašta" pretvori u stvarnost.Festival njeguje mnoge stare već pomalo zaboravljene zanate čiji su proizvodi vrlo cijenjeni upravo u turistički orjentiranim regijama.Festival okuplja male proizvođače , umjetnike, hobiste ,rukotvorce , udruge i sve one koji su spremni svoju kreativnost i "maštu " prezentirati zainteresiranim posjetiteljima ovog već tradicionalnog jesenskog festivala.

Specifičnost festivala je da se određeni proizvodi finaliziraju ili u cijelosti realiziraju pred očima posjetitelja i potencijalnih kupaca. sponzori i partneri festivala(Istarska županija ,turistička zajednica grada Pule.,grad Pula ,Hrvatska gospodarska komora ,ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva )uz medijsko pokroviteljstvo lokalnih i dr. medija ovaj festival čine prepoznatljivim i cijenjenim izvan Istarke županije.Svake godine festival okuplja sve veći broj izlagača pa je tako brojka od preko 130 izlagača(2009 god) izuzetan pokazatelj kako rukom rađeni predmeti imaju svoju cijenu ,ljubitelje i naravno kupce.Festival ručne izrade maštovitosti i dizajna prva je značajnija manifestacija u gradu Puli po svršetku turističke sezone ,prava je "poslastica u gradu ali i županiji.Festival se i dalje razvija , dolaze nove ideje ,novi izlagači ,novi "stari"zanti pretaču ljudsku "maštu " u stvarnost pa je tako festival svake godine sve zanimljiviji.

 

tibor-pula @ 00:35 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.