Moja putovanja Istrom i šetnja Pulom
istra
AUTOR
© Tibor Dinka
Jasne Crnobori 109
52100 Pula

 
Google translate
ON LINE
MORSKA MEDVJEDICA
ISTARSKI KAŠTELI
VENECIJA
POSJETIOCI od 26.12.2009
               Free counters!
Brojač posjeta
121594
Linkovi web albuma
Radio (klikni i slušaj)
LICENCA
Creative Commons licenca
Djelo istra, čiji je autor Tibor Dinka, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Bazirano na djelu koje se nalazi na http://www.tibor-pula.bloger.index.hr/.
Izdvojeno
e-mail adresa (klikni i piši)
Korisni linkovi
Napravi sam
Protected by Copyscape Web Plagiarism Finder
Arhiva
« » stu 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
PANORAMIO
    
POPULARNI POSTOVI
...


web Arbiter
 
ISTRA
               
Prikaži ISTRA na većoj karti
KARTA ISTRE

TV PROGRAM
PROGNOZA
TagCloud
Users Configuration Viewer

Webmasters Tools Services online free Counters Scripts Tutorials Generators photoshop and php free webmasters
PULA meteo podaci
 
STARE RAZGLEDNICE I FOTOGRAFIJE
KAZALO
Blog
četvrtak, svibanj 27, 2010

Vela  ili Vranjska draga geomorfološki spomenik prirode smješten u sjeverozapadnom podnožju Učke.Čitavo područje nastalo je prije 140 milijuna godina .Izdizanjem planine Učka prije 30 milijuna godina na područje današnje Drage počinju djelovati atmosferski utjecaji poput otapanja, trošenja i erozije a taj proces traje do današnjih dana te oblikuje kanjon ali i prirodu u cijelosti.U Veloj dragi nailazimo i na stijane nastale taloženjem ljuštura foraminifera Numulita koji su živjeli u razdoblju donjeg Paleogena pred oko 50 mil. godina. tvoreći numulitni vapnenac od koje je izgrađena i Keopsova piramida.



Vela ili Vranjska draga nastala je djelovanjem vodenih bujica koje su u vapnenačke stijene urezale kanjon u dužini od 3500 metara.Kanjon Vela draga počinje kod predtunela Zrinščak na magistralnoj cesti Tunel Učka -Pazin a završava kod Boljunskog polja.Najviši dio kanjona  nalazi se na 600 metara nadmorske visine dok je najniži upravo onaj kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metara.U svom gornjem dijelu kanjon je širok 450 metara a najuži na području željezničke pruge ,svega 150 metara.Kanjon je specifičan po brojnim šiljastim stijenama , tornjevima  visokim između 50-90 metara od kojih je nekolicina uništena pri gradnji Tunela Učka.




Upravo stijene u obliku tornjeva ,zvonika-campanila privukle su poznatog alpinistu ,Trščanina Emilia Comicia davne 1931. godine i od tada penjanje na tornjeve i stijene drage postaju popularne i privlačne za brojne ljubitelje prirode i alpinizma.Najpoznatiji je Veliki toranj te Svijeća a u cijelom kanjonu postoji oko 60-tak penjačkih smjerova ,lakših i težih.


Kanjon je prekriven bujnom vegetacijom unatoč činjenici da prevladavaju stijene.U kanjonu drage zahvaljujući činjenici da nema ljudske aktivnosti pojedini djelovi imaju prašumski karakter.U vlažnim i sunčanim predjelima raste vrba(Salix sp.)  i topola(Populus sp.) dok na zasjenjenim mjestima nailazimo na bršljan (Hedera helix).Hladna područja kanjona obrasla su bukvom(Fagus sylvatica )a zasjenjena mjesta uz nekadašnje riječno korito obrasla su tisom(Taxus baccata).Rubovi kanjona prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba(Ostrya carpinifolia) , hrast medunac(Quercus pubescens),crni jasen (Fraxinus ornus),makljen(Acer monspessulanum) ,šmrika(Juniperus communis) i hrast crnika(Quercus ilex).U kanjonu drage susrećemo brojne  zaštićene i vrlo rijetke orhideje poput alpskog likovca(Daphne alpina),vazdazeleni likovac(Daphne laureola),dugolisna naglavica(Cephalanthera longifolia) i pčelina kokica(Ophrys apifera).Kanjon osim biljnim,bogat je i životinjskim svijetom, krupnom i sitnom divljači te brojnim pticama koje se u kanjonu gnijezde.Vrste ptica koje se u kanjonu gnijezde su : divlji golub(Columba livia) , sova ušara(Bubo bubo), sokol vjetruša(Falco tinnunculus).U preletu nad kanjonom često su sivi sokol(Aquila chrysaetos),orao zmijar(Circaetus gallicius) ,suri orao(Aquila chrysaetos) i gavran(Corvus corax).
Vela draga od 1963. godine zaštićen je kao rezervat prirodnog predjela, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode.Tijekom godina privlači sve veći broj posjetitelja pa j euređeno nekoliko staza za obilazak.Ona lakša i pristupačna svakome u dužini od 600 metara i trajanju obilazka od oko 40-tak minuta odvest će posjetitelja do vidikovca.Uz puteljak staze postavljene su brojne edukativne ploče sa zanimljivim , poučnim "štivom".Za zahtjevnije i odvažnije moguć je obilazak dijela drage sa silaskom do samog dna u dužini staze od oko 2 kilometra i trajanju obilaska od 1 -1,30 sati.




Duž cijele staze namjenjene za obilazak kanjona postavljene su  klupice, a alpinisti-penjači ili netom zatečeni posjetitelji u kanjonu za nevremena mogu se skloniti u jednu od špilja.Kanjon je "prepolovljen" izgradnjom pruge Lupoglav -Štalije 1951.,a danas je tek uspomena na nekad živ promet ovim djelom Istarskog poluotoka.Oni radoznali mogu se prošetati napuštenim tunelima Vranje 1(dužina 493,5 metara) i Vranje 2(dužina 727 metara).



Draga je danas izravan poticaj u razvoju seoskog-ruralnog turizma.Tek obližnje mjesto Vranja ubire plodove turizma i ugostiteljstva iako brojna sela na rubnim djelovima Parka prirode Učka imaju sve preduvjete za slične djelatnosti.Vela draga velika je kamena enciklopedija.Milijuni godina ispisani su na kamenim stranicama drage o postanku ne samo naše županije već planinskih masiva Alpa preko jedine Istarske planine Učke do masiva Dinare.Pri obilasku poučno je pratiti isključivo obilježene staze.Naime šljunčani djelovi padina Vele drage završavaju nekom okomitom stijenom vrlo velikih visina.Tek pri silasku u kanjon ,nekadašnje riječno korito, možemo si priuštiti neko nazovimo "švrljanje".

tibor-pula @ 23:59 |Komentiraj | Komentari: 0
MOJA KARTA
NOVI POST
KLIKNI NA  OZNAKU  NA 
VRHU  BLOGA 
ILI PRI DNU SVAKOG POSTA
 
Index.hr
Nema zapisa.